„Ukrajinski gambit“ Varšave
Samit zemalja-učesnica u programu „Istočno partnerstvo“ koji je planiran za septembar, ima sve šanse da se pretvori u skandal. Projekat koji je 2008. godine pokrenulo poljsko ministarstvo inostranih poslova uz učešće Švedske predviđen je za produbljivanje saradnje Evropske unije sa šest postsovjetskih država – Ukrajinom, Belorusijom, Moldavijom, Jermenijom, Azerbejdžanom i Gruzijom. Međutim, trenutno u Evropskoj uniji jačaju sumnje u to da je EU u stanju da u svom sadašnjem obliku „svari“ još jedan integracioni program – a i u to da njeni učesnici ispunjavaju makar minimalne evropske kriterijume. Temu će nastaviti analitičar Pjotr Iskenderov.
Ni u Varšavi, ni u Briselu nikad nisu krili da za njih ključnu kariku u realizaciji programa „Istočno partnerstvo“ predstavlja Ukrajina. Jedinstven strateški položaj ove zemlje omogućava joj da služi i kao most između EU i Rusije, a isto tako i kao tampon-zona za druge manje privlačne elemente geopolitičkih igara.
Trenutno se oko Ukrajine upravo i odvija još jedna u nizu rundi sličnih igara – pri čemu inicijativa ponovo potiče od Poljske. Varšava trenutno predsedava Evropskom zajednicom i ova okolnost joj dozvoljava da pokuša da nastupi ne samo u svoje ime, već i u ime „jedinstvene Evrope“.
Međutim, upravo u redovima Evropske unije u poslednje vreme jačaju nesuglasice ne samo u pogledu perspektive za integraciju Ukrajine u ovu organizaciju, već i u pogledu ocene onoga što se zapravo danas dešava u bivšoj sovjetskoj republici.
Osim definisanja čisto proceduralnih pitanja jačanja partnerstva između Brisela i Kijeva, karakteristično je i to što dokument o pridruženom članstvu, koji su uzgred budi rečeno, dostavila dvojica poljskih političara – Ričard Legutko i Pavel Zalevski, pretpostavlja istovremeno potpisivanje sporazuma o stvaranju slobodne trgovačke zone između Ukrajine i EU. U Varšavi ne kriju da ovu odredbu smatraju gotovo ključnom u svojoj ukrajinskoj politici - pošto će formiranje ovakve zone, po njihovoj računici, konačno sahraniti perspektive stupanja Ukrajine u Carinski savez Rusije, Belorusije i Kazahstana i odvojiti Kijev od Moskve, a istovremeno će čvrsto vezati ukrajinsku ekonomiju za jedinstven valutno-carinski prostor Evropske unije.
Osim toga, niz konkretnih aduta, s kojima tradicionalno pokušavaju da igraju s „ukrajinskom partijom“ u Varšavi, danas izgleda potučen. Puštanje gasovoda „Severni tok“ lišava Kijev mogućnosti da reguliše tranzitne tokove i da se pozicionira kao garant energetske bezbednosti Evrope. U nastaloj situaciji EU mnogo više u prilog i prirodnije je da jača partnerstvo u energetskoj oblasti upravo s Rusijom, a ne s Ukrajinom – što u praksi već i čine Nemačka, Francuska i Italija.
Još jedan bitan faktor jesu raspoloženja u samoj Evropi. Njeno stanovništvo nema poverenja u geopolitičke projekte briselske birokratije – istakao je u intervjuu za radio „Glas Rusije“ šef odeljenja za evropsku bezbednost Instituta za Evropu RAN Dmitrij Danilov:
Stanovništvo, građansko društvo evropskih zemalja, s nepoverenjem se odnosi prema vlasti. Ne samo to, ovaj jaz između vlasti i društva jača zbog sve dublje finansijsko-ekonomske krize u Evropi. Evropski poreski obveznici traže od svojih vlada i rukovodstva Evropske unije izveštaje o tome kako će olakšati položaj sopstvenih građana, a ne o tome kako nameravaju da finansiraju zemlje kao što su Ukrajina, Belorusija ili Gruzija.
Nije slučajno to što niz zemalja-članica EU na čelu s Francuskom, već otvoreno izražava skepticizam u odnosu na zbližavanje s Kijevom. Tako ministar inostranih poslova Francuske Alan Žipe smatra da Ukrajina u svom sadašnjem stanju jednostavno nije spremna za to da se posmatra čak ni kao potencijalni kandidat za stupanje u EU. Sve je dublji jaz i na ukrajinskoj političkoj sceni. Tako da Varšavi čovek ne može da pozavidi na predstojećem samitu „Istočnog partnerstva“. Može se ispostaviti da je „Ukrajinski gambit“ očigledno gubitnički.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Ukrajina
- Poljska
- EU
- odnosi
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















