Strasti zbog granice
Nakon sporova koji su trajali godinama između Evropske komisije zemalja EU i jedinstvene evropske pogranične službe Frontex u vezi s razgraničavanjem ovlašćenja između nacionalnih nadleštava Evropski parlament je na kraju doneo odluku o proširenju mandata ove strukture. Odmah zatim Evropska komisija je dostavila svoje predloge za izvesno preciziranje Šengenskih sporazuma. Sad, piše “Der Standard” strasti zbog granica jedinstvene Evrope odlaze u prošlost.
Suština novih ovlašćenja jedinstvene pogranične službe svodi se na to da će ona sad imati sopstveni personal i njene „ekipe“ (“Teams”) će početi autonomno da deluju na teritoriji država EU. Frontex će dobiti više sredstava za izdržavanje svog novog personala, kao i za nabavku sopstvene tehnike i opreme, koje je ranije pozajmljivao. Pritom će se „ekipe“ nalaziti u stanju stalne pripravnosti, a neće se formirati u slučaju potrebe, kao što je to bilo do sada.
Što se tiče predloga Evropske komisije za izvesne ispravke Šengenskog sporazuma, kako je saopštila komesar unutrašnjih poslova Sesilija Malmstrem (Cecilia Malmström), njihova suština se svodi na smanjenje nacionalnih ovlašćenja zemalja-članica EU. Do sada su one u slučaju potrebe mogle samostalno da obnove kontrolu na svojim granicama, samo informišući Brisel. A sad, ako se kontrola odredi na rok duži od 5 dana, one će biti obavezne da dobiju „blagoslov“ od rukovodećih struktura EU. Pritom Evropska komisija mora imati prava veta na odluke, koje nisu s njom usaglašene.
U zajedničkoj izjavi ministri unutrašnjih poslova Nemačke, Francuske i Španije istakli su da je čuvanje granica suvereno pravo svake zemlje. Međutim, u koridorima vlasti EU napravili su se da jednostavno „ne primećuju“ ovaj kolektivni demarš. Aleksandar Hramčihin, zamenik direktora Instituta za političku i vojnu analizu,oprezan je u oceni novog mandata Frontex.
- Do sada zapravo nije ni bilo unutrašnjih granica EU, - kaže Hramčihin. – Upravo zbog toga postoji jedinstvena pogranična službe. Jednostavno, sad su nastali sukobi zbog problema migracije. Ali ako velike zemlje kažu: „Nemojte se mešati,“ biće teško umešati se kad to realno bude potrebno. Ako započinje konflikt, to ne jača pograničnu službu, već je bezuslovno slabi.
Govoreći o realnosti odluka Evropskog parlamenta austrijske novine “Die Prese” ističu da je zasad sve to „mlaćenje prazne slame“. Promene u pograničnim propisima moraju odobriti lideri Evropske zajednice, što „može trajati godinama“.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/fdecomite/cc-by/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















