Petar prvi
Petar I Veliki (Petar Aleksejevič) – prvi sveruski imperator (od 1721. godine). Razmere ove ličnosti su toliko ogromne da je nadimak Veliki sasvim opravdan. Petar je proglašen za cara 1682. godine u uzrastu od 10 godina, a samostalno je počeo da vlada od 1689. godine. Od mladih godina je pokazivao interesovanje za nauke i za život u inostranstvu, Petar je prvi ruski car koji je bio na dugom putovanju u zemljama Zapadne Evrope (1697-1698. godine). Kad se vratio s putovanja 1698. godine, Petar je pokrenuo velike reforme ruske države u društvenog uređenja. Jedno od glavnih Petrovih dostignuća jeste značajno proširenje teritorije Rusije. U toku Severnog rata (1700-1721.) on je pripojio Rusiji zemlje na obalama Neve, u Kareliji i Pribaltici, koje je ranije osvojila Švedska. Na Nevi je u maju 1703. godine utemeljena Petropavlovska tvrđava, koja je predstavljala osnovu za buduću prestonicu Rusije – Sankt-Peterburg. Ova teritorijalna osvajanja, kao i zemlje, koje su bile pripojene ranije, u toku rusko-turskog rata omogućile su Petru Prvom da 1721. godine uzme titulu prvog imperatora Ruske imperije. U istorijskoj nauci i javnom mnjenju od kraja XVII veka pa sve do danas postoje dijametralno suprotne ocene, kako ličnosti Petra I, tako i njegove uloge u istoriji Rusije. U zvaničnoj ruskoj istoriografiji Petar se obično smatrao jednim od najistaknutijih državnih pregalaca, koji je odredio smer razvoja Rusije u XVIII veku.
Međutim, mnogi istoričari, uključujući N.M.Karamzina, V.O.Ključevskog i druge izražavali su oštre kritične ocene. Međutim, objektivni podaci su sledeći: za vreme Petrove vladavine nastalo je mnoštvo manufaktura, metalurških, rudarskih i drugih fabrika, brodogradilišta, pristaništa, kanala, razvijala se trgovina, osnovana je redovna vojska i ratna mornarica.
Imperator je sproveo reforme državne uprave – stvorio je nov sistem državnih institucija odozgo do dole – Senat, Sinod, kolegijume. Podelio je zemlju na gubernije i srezove. U Petrovo vreme se pojavilo mnoštvo škola i specijalnih školskih ustanova. Svim državnim reformama car je lično rukovodio. Petrovo rukopisno nasleđe čini preko 10 tomova. Osim toga, mnoge Petrove izreke zapisali su njegovi savremenici i ljudi iz monarhove najbliže okoline. Umro je 1725. godine u Sankt-Peterburgu, koji je osnova.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















