Rusija zove
Kako privući investicije u rusku ekonomiju? Koje oblasti biznisa su najprivlačnije za zapadni kapital? Na ova i druga pitanja odgovarao je premijer vlade RF Vladimir Putin zajedno s ruskim i zapadnim biznismenima i naučnicima – učesnicima u investicionom forumu „Rusija zove!“ Istina, svoj govor predsednik vlade je počeo od juana.
Razgovor o kineskoj valuti je nastao spontano. Tačnije, temu sve veće uloge Kine pokrenuo je predsednik američke kompanije TPG Dejvid Bonderman, koji je izjavio da će ekonomija SAD možda uskoro palmu prvenstva prepustiti Kini. „Na mene je vrlo snažan utisak ostavio govor našeg američkog druga i kolege, - izjavio je Putin. – Šta da radimo sad, da držimo rezerve zlata i valute u juanima, a Kinezi će u dolarima? Zanimljiva situacija…“
U celom svetu i u Rusiji primećuje se nervoza ekonomije i nesigurnost u sutrašnji dan. Međutim, kaže Vladimir Putin, zemlja je spremna za različite scenarije razvoja:
Naravno, Rusija je spremnija nego 2008. godine. Akumulirane su određene rezerve stabilnosti, rezerve instrumenata za suprotstavljanje negativnim pojavama u ekonomiji. Ruska vlada i Banka Rusije imaju čitav komplet instrumenata za reagovanje na krizne situacije. Na primer, u avgustu smo operativno podržali likvidnost bankarskog sistema. A naši prioriteti su bili i ostaju stroga budžetska disciplina i povećanje efikasnosti rashoda.
Pritom zapadni investitori ne treba da se plaše revolucionarnih promena, njih neće biti, tvrdi predsednik vlade:
Promene su bezuslovno potrebne i one će se dešavati, ali će to biti put evolucije. Nisu nam potrebni veliki potresi, potrebna nam je velika Rusija. Postupaćemo vrlo oprezno, jačajući fundamentalne osnove našeg političkog sistema i razvijajući ga. Potpuno je očigledno: da bi ulaganje novca u našu zemlju bilo i prestižno i korisno, treba svesti ne minimum rizik, kako ekonomski, tako i administrativni. I ništa manje od makroekonomske stabilnosti nije važna predvidivost političkog kursa. Misija države jeste da pruži ruku pomoći preduzimaču tamo gde je to potrebno i da otkloni barijere koje mu smetaju. Nemamo nameru da stojimo u mestu, ali ćemo polaziti od toga da građani zemlje i naši partneri i u ekonomiji i u politici osećaju naslednost kursa, da razumeju da imaju posla sa stabilnom zemljom, u koju se može ulagati novac, s kojom treba sarađivati.
Zato država namerava da u etapama smanjuje svoje prisustvo u ekonomiji i da postepeno izlazi iz državnih korporacija i da privatizuje pakete akcija, koji pripadaju državi. „Naš cilj nije da stvaramo državni kapitalizam!“ – istakao je Vladimir Putin. Što se tiče velikih projekata – kako ruskih, tako i zapadnih – oni će se podržavati preko institucija za razvoj, kao što su Vnješekonombank i Ruski fond za direktne investicije.
Osim toga, vlada Rusije je već unela u Državnu dumu ispravke u zakone, koji šire pristup inostranom biznisu u ruske strateške oblasti, između ostalog, u bankarski sektor i medicinsku industriju. Takođe, zapadne kompanije će bez dozvole FAS i kamate na inostrane investicije moći da kupe 25-procenata udela preduzeća u oblasti korišćenja prirodnih resursa. Ranije su mogle da kupe samo 10 odsto akcija, osim toga, trebalo je da dobiju dozvolu. Nastavlja se s usavršavanjem tehničkih pravilnika, a sve nacrte zakone koji se budu direktno ticali biznisa pre nego što budu uneti u Dumu, biće razmotreni s preduzimačima.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Putin
- investicije
- finansije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















