Arktički vremeplov
Ruski naučnici pronašli su neobičan fenomen na arktičkim ostrvima – sočna zelena polja.
Otrkiće su načinili uralski naučnici na ostrvu Veliki Ljahovski, koje spada u grupu Novosibirskih ostrva u arktičkom moru Laptevih. Svoj naziv ostrvo je dobilo u 18. veku po prezimenu trgovca Ljahovskog koji je u ovim krajevima tražio kljove mamuta. Ali kako su u uslovima večitog leda tamo mogle da žive ove životinje, čime su se hranile, za naučnike je bila tajna. Odgonetnuo ju je doktor geografskih nauka iz Instituta za stepu RAN Sergej Levikin. Za vreme nedavne ekspedicije on je pronašao površine pokrivene stepskom travom. Pojavila se pretpostavka da je krajem poznog pleistocena, pre 10 hiljada godina, između Tajmira i Aljaske postojala ogromna stepa na ledu, govori Sergej Levikin.
Činilo bi se da u ledeno doba tamo uopšte nije trebalo da bude, pustinja. A tamo je bila ovakva stepa. Zašto? Zato što je tamo sunce koje ne zalazi, koje je sijalo 24 sata dnevno, bez oblaka. Temperatura se podizala do 25-30 stepeni. A večiti led je malo navodnio donji sloj tla. Zato su trave imale i sunce, i vlagu i toplotu, što je omogućilo velikim životinjama da tu žive.
Zatim se u vreme golocena klima izmenila. Čak je i leti postalo hladno i kišovito. Mamuti i veliki kopitari su odumrli. A polja su nestala i smenila ih je mahovina tipična za tundru. I sada, hiljadama godina kasnije, reliktno seme je ponovo niklo, govori Sergej Levikin.
Na Arktiku su bili periodi čas zagrevanja, čas hlađenja. U naše vreme se dešava, kako svi govore, globalno zagrevanje. Gde se ono ispoljava? Pre svega na Arktiku. U okviru naučnih radova smo istakli takvu hipotezu da će zagrevanje na centralnom Arktiku dovesti do smene močvarnih tundri poljanama.
Po rečima naučnika, može se postaviti pitanje preporoda i gajenja na tim nenaseljenim teritorijama velikih kopitara. To može da bude najsevernija populacija severnog jelena, muflona i to jaka! Naravno, za sada je rano govoriti o stabilnosti zagrevanja – zna se kakvo će biti naredno leto. Ali ove godine stručnjaci su fiksirali činjenicu: na 74. stepenu u zoni arktičke tundre pašnjaci su zauzimali preko leta 10% ostrva Veliki Lihovski, što omogućava da se govori o tendenciji zagrevanja, ističe stručnjak.
I Još nešto: u tundri arktičkih ostrva može se posmatrati ono što se dešavalo na planeti pre mnogo milenijuma. Nekada su posle globalnog smrzavanja, les, otopljena sedimentna glinena stena postajala kao osnova formiranja crnice na evroazijskom kontinentu. Sada na severnim teritorijama Rusije ovi sedimenti izlaze na prvršinu i pokrivaju se travom. Naučnici imaju mogućnost da sednu u vremeplov, ističe Sergej Levikin, i da vide kao su se formirale savremeni stepski predeli Evrope i Azije na crnici. Po njegovim rečima, ako se na Arktiku preko leta temperatura poveća za 5 stepeni, ovde tlo može da postane vrlo plodno. Lubenice i dinje neće izrasti, ali pašnjaci nisu utopija.
2012. godine na Novosibirska ostrva će krenuti naučna ekspedicija ruskih geobotaničara, geomorfologa i agronoma u cilju detaljnijeg proučavanja stepskog fenomena na Arktiku.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Arktik
- ekologija
- pronalazak
- istraživanje
- klima
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















