Sirija se uči demokratiji
Ponedeljak je dan izbora za organe lokalne samouprave u Siriji. Oni se održavaju u skladu sa novim zakonom o opštim izborima.
Predavač Damaskog univerziteta, član komisije za sastavljanje novog Ustava doktor Kinda aš-Šumat govorila je za Glas Rusije o inovacijama u izbornom pravu Sirije.
Jedna od odlika novog izbornog zakona je pravo da se svi kandiduju, između ostalog, nezavisni političari. Izabrani organi lokalne samouprave će imati veću samostalnost. Osim toga, značajno će biti smanjen nivo birokratskih procedura, koje su ranije sprečavale slobodu izražavanja volje. Očekuje se da će izbori biti demokratski, što treba da pobudi Sirijce da aktivnije učestvuju u određivanju puteva razvoja zemlje.
Lokalni izbori u Siriji odražavaju nameru njenih vlasti da reformišu zemlju, na čemu uporno insistira opozicija. Sirija pokazuje Zapadu i Ligi arapskih država da će reforme biti pretvorene u život. Očekuje se da će izbori odražiti podršku vladajućoj stranici. Oni treba i da pomalo smire političke strasti u zemlji, smatra član komiteta Državne dume prethodnog saziva za međunarodne poslove Semjon Bagdasarov.
Međutim Zapad je već faktički proglasio izbore nezakonitim, ponovo izjavivši o nelegitimnosti aktualnog sirijskog režima. Uporedo sa tim Zapad aktivno podržava opoziciju u nameri svrgavanja Bašara Asada, govori ekspert Instituta za orijentalistiku RAN Boris Dolgov.
Glavna prepreka pred Sirijom je postojanje naoružane radikalne opozicije koja deluje terorističkim metodama. Dok taj faktor postoji, o pravim reformama je prerano govoriti. Kada u Siriji bude stabilna situacija, tada se mogu sprovoditi ove reforme. Nije tajna da situaciju u Siriji poljuljavaju i spoljne snage. One se nalaze u nizu susednih zemalja. Vodeće zemlje NATO-a takođe pokušavaju da iskoriste krizu u Siriji radi dostizanja svojih ciljeva u regionu. Ovaj spoljni faktor, po meni, biće čak određujući za razvoj reformi.
Međutim, po mišljenju politikologa Stanislava Tarasova, sirijsko društvo ima velike rezerve za promene i dobro je adaptirano, između ostalog i za preživljavanje u uslovima sankcija od strane Zapada i Lige arapskih država.
Naravno, ove sankcije će udariti po ekonomiji, dovešće do deficita pojedine robe ili namirnica. Ali Sirija nije u izolaciji. N aprimer, Siriji su dali mogućnost da povuče sve svoje aktive iz stranih banaka. Sada budžet zemlje ima do 25 milijardi dolara, što će joj omogućiti da preživi godinu i ima sredstva za obrt.
Pri tome sankcijama protiv Sirije nije se pridružio Liban. A to znači da ona ima i dalje izlaz na Sredozemno more. Ako, naravno, Zapad ne krene na blokadu ove zemlje sa strane Sredozemnog mora. Sa Sirijom održava trgovinsko-ekonomske odnose i Iran. Rusija i Kina takođe se nisu pridružile sankcijama i razvijaju trgovinsko-ekonomsku saradnju sa Damaskom.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















