Spomen na proglašenje prestonice
Najstarija beogradska svetkovina proslavljena je juče tradicionalnom litijom centralnim gradskim ulicama, svečanom liturgijom u Vaznesenjskoj crkvi i prijemom u Starom dvoru. Proslavom gradske slave Spasovdana, odnosno Vaznesenja Gospodnjeg, Beograđani su juče obeležili i dan kada je 1403. godine despot Stefan Lazarević proglasio Beograd prestonicom Srbije. Svečanost je počela službom koju je obavilo osam vladika Srpske pravoslavne crkve u Vaznesenjskoj crkvi, gde je lomljen slavski kolač, u prisustvu predstavnika gradske vlasti, princa Aleksandra Karađorđevića i princeze Katarine i velikog broja građana.
Posle službe, više stotina građana formiralo je litiju u Ulici admirala Geprata koja je krenula uz zvona svih beogradskih crkava i hramova.
Na čelu litije sveštenici su nosili barjak sa grbom Beograda iz 1938. godine i Jerusalimski krst, vitezovi obučeni u specifičnu odeću iz viteškog doba mahali su barjacima, dok su pitomci Akademije vojske Srbije nosili ikone iz crkve Vaznesenja, slavsku ikonu Skupštine grada i Trojeručicu.
U litiji su bili zamenik gradonačelnika Radmila Hrustanović, članovi Gradskog veća, predsednik i potpredsednik Skupštine grada Beograda Milorad Perović i Zoran Alimpić, kao i domaćin slave gradski odbornik Zoran Luković i veliki broj sugrađana.
Povorka se zadržala kod Terazijske česme, gde je održana prva molitva za zdravlje, sreću, blagostanje i mir Beograđana, posle čega je krenula ulicama Kneza Mihaila i kralja Petra Prvog.
Kod Saborne crkve je održana „molitva za poštedu od stradanja i najezde tuđina, protiv međusobnog trvenja, za mir i blagostanje”, a litija je potom, ulicama - kneza Sime Markovića, Pop Lukinom, Brankovom, Kraljice Natalije, Dobrinjskom - stigla do hrama Svetog Vaznesenja.
U porti crkve, ispred granitnog krsta, na mestu gde su u skloništu 6. aprila 1941. godine, prilikom bombardovanja, poginuli brojni Beograđani, održana je molitva, čime je simbolično zatvoren krug, a Beograd „zaokružen zajedničkom molitvom”.
Spasovdan je jedan od 10 praznika posvećenih Hristu i praznuje se uvek četvrtkom, 40 dana posle Vaskrsa, a 10 dana pre Duhova.
Kao slava Beograda, Spasovdan je počeo da se obeleževa 1403. godine, kada je despot Stefan Lazarević proglasio Beograd za srpsku prestonicu, a posle Drugog svetskog rata prvi put je slava grada proslavljena 1992. godine.
- Izvor
- politika.co.yu
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















