Kivi u Prijedoru, pamuk na Drini
Kroz dvorište i baštu Aleksandre i Nikole Bartoša, u Prijedoru, ne možete proći, a da ne bacite pogled na, za naše podneblje, neobične biljke: kivi, limun i japansku jabuku. Ni paprika kod Bartoša nije kao kod ostalog svijeta.
Džinovske Aleksandrine paprike dosežu visinu i do tri metra. Iako im je na otvorenom prostoru sezona davno prošla, u plasteniku Bartoša još uvijek su zelene i pune plodova.
- Kada vide ove paprike, mnogi misle da sjeme nabavljam iz inostranstva, ali to su obične domaće paprike. Bitna je obrada zemlje. Ukoliko se pravilno obrade, sve paprike mogu visoko narasti i dati dobre plodove - objašnjava ova domaćica, koja svoje paprike i drugo povrće proizvedeno u plastenicima prodaje na prijedorskoj pijaci.
Voli, kaže, sve biljke, a posebno one koje su rijetke na našim prostorima. Tako je prije nekoliko godina u svoje dvorište iz Crne Gore donijela kivi i posadila ga. Već godinama kivi rađa i to rekordnim prinosima.
- Lani sam imala 25 kilograma ovog voća, koje ukusom i veličinom ništa nije lošije od onog koje se nabavlja iz južnih krajeva - kaže Aleksandra Bartoš.
Japanska jabuka, koja se prilično razlikuje od domaće, posebno plijeni pažnju prolaznika. Bartoši imaju i nekoliko stabala limuna koji već godinama daju plodove. Neka stabala ovog južnog voća Aleksandra je prodala, ali ono što joj je ostalo sačuvaće za svoju porodicu, jer limun sporo raste i treba vremena da se dočekaju prvi plodovi.
- Nisam prihvatila čak ni ponudu da jedno stablo prodam za 500 maraka - veli Aleksandra.
Kivi gaji i mesar iz Srpca, Sreten Šešić, koji je prve sadnice ovoga voća na Savu donio prije 20 godina.
- Na ljetovanju u Baru sprijateljio sam se s profesorom voćarstva Rankom Popovićem koji mi je poklonio četiri sadnice i dao literaturu i uputstva. Danas imam 15 stabala od kojih 13 rađa, a dva služe kao oprašivači - kaže Sreten Šešić.
Uprkos suši ove godine je ubrao 600 kilograma kivija: Dio je poklonio prijateljima, ostalo prodao po piljarnicama.
- Kivi se lako uzgaja, đubri se stajnjakom, a jedina je obaveza redovno zalijevanje. Po savjetu profesora Popovića, kad god uzmem čašu vode da popijem, ja zalijem i kivi - kaže Šešić i dodaje da mlade sadnice, do treće godine, dok ne odrvene, treba dobro čuvati od mraza.
Kivi se nekad gajio i na Drini, u Zvorniku. I ne samo kivi nego i kikiriki i pamuk. Tako bar tvrdi Srećo Ostojić, meteorolog amater, koji se ovim neobičnim hobijem bavi punih 60 godina. Kao najtopliju godinu u svom skoro devedesetogodišnjem životnom vijeku pamti 1946.
- Zvornik se te godine bijelio od pamuka - sjeća se čika Srećo.
Ipak, tu avanturu Zvorničani više nisu ponovili, jer im to ni klima ni neke druge okolnosti nisu dozvolile.
- Izvor
- Fokus
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















