Nad Plavom grobnicom
PODGORICA, 12. novembar 2007.g. - Predstavnici Udruženja ratnika i ratnih dobrovoljaca, njihovih potomaka i poštovalaca od 1912. do 1918. godine, 10. novembra su sa obale albanskog gradića Šenđin (nekada Medova), spustili vijenac u more, u znak sjećanja na 387 dobrovoljaca koji su poginuli 6. januara 1916. godine. Toga dana je brod kojim su dobrovoljci pošli iz Amerike da se pridruže borbi Crne Gore i Srbije u Prvom svjetskom ratu, nadomak cilja, 500 metara od albanske obale, naišao na podvodnu minu i nestao u morskim dubinama odnoseći 387 života ljudi porijeklom iz Crne Gore koji su na zov Otadžbine pohrlili da joj pomognu.
10. novembra, prvi put poslije 1937. godine u Šenđinu, na mjestu strašne pogibije održan je i parastos njima koji su, sticajem okolnosti i prije vatrenih okršaja dali svoje živote za odbranu Vjere i Otadžbine. Parastos dobrovoljcima iz Prvog svjetskog rata, uz dozvolu i topli prijem predstavnika Albanske pravoslavne crkve, služili su protojerej - stavrofor Momčilo Raičević i đakon Predrag Šćepanović koji je podsjetio da su se tih dana u Medovi poslednji put sastali kralj Nikola i kralj Aleksandar. – Sreli su se djed i unuk. Tada je kralj Nikola rekao teško bolesnom prestolonasledniku, kasnijem kralju Aleksandru Karađorđeviću da ode u Italiju ili Francusku da zaliječi rane, pa da se onda vrati svojoj vojsci. Prestolonaslednik mu je odgovorio: «Tamo gdje bude grob mojoj vojsci, neka bude i moj grob».
Nakon parastosa održana je svojevrsna svečana akademija kojoj su prisustvovali članovi Udruženja, poklonici iz svih krajeva Crne Gore, njih pedesetak, koliko je moglo doći jednim autobusom u ovo malo albansko primorsko mjesto. Nigdje kao tu nisu priličili stihovi pjesme Plava grobnica Milutina Bojića, koju je deklamovao Milisav Popović. U svečanom programu učestvovali su i pjesnici Petar Vujotić i Vladimir Sekulović, a dobrodošlicu dragim gostima poželio je i blagoslovio ih sveštenik Albanske pravoslavne crkve otac Nikola Petani.
Interpretirajući tragični događaj i istorijske okolnosti pod kojima se zbio, predsjednik Udruženja ratnika i ratnih dobrovoljaca, njihovih potomaka i poštovalaca od 1912. do 1918. godine, Đorđije Đoko Božović rekao je da medovski Badnji dan zajedno sa mojkovačkim i onim iz 1709. godine, spada među najznamenitije događaje u istoriji Crne Gore.
Članovi Udruženja su srdačno prihvatili mišljenje oca Nikole Petanija da bi pokloničko putovanje i parastos u Šenđinu (Medovi) trebalo održavati svake godine.
- Izvor
- Svetigora
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















