Sretenje gospodnje: susret starih i novih tradicija
Danas, 15. februara, praznik Sretenja Gospodnjeg slave pravoslavni vernici u Rusiji i u zemljama gde Božić pada na 7. januar. U Ruskoj crkvi Sretenje spada u 12 glavnih crkvenih praznika. Tradicija njegovog obeležavanja došla je iz Jerusalima i zauzela čvrsto mesto u bogoslužbenom kalendaru u 4. veku nove ere.
Reč „sretenje“ znači „susret“. Prevod je veoma simboličan i u potpunosti karakteriše smisao ovog praznika, ispričao je u intervjuu radio kompaniji „Glas Rusije“ profesor Moskovske duhovne akademije protojerej Maksim Kozlov.
Praznik Sretenja, koji se slavi na 40. dan od Božića, odnosi se na jedan događaj iz Jevanđelja koji je opisao sveti jevanđelista Luka. Spasiteljevi roditelji doneli su ga, shodno starozavetnom zakonu, kao i svaku prvorođenu mušku bebu, u jerusalimski hram da bi za njega žrtvovali dva goluba. U hramu su sreli dvoje ljudi, stariju udovicu Anu i starca Simeona. Prema predanju Simeon je bio jedan od prevodilaca Svetog Pisma sa hebrejskog jezika na grčki i posumnjao je da je smisao tačan kada je pročitao da će devica roditi sina. Preveo je to samo kao „mlada žena“. Onda mu se javio anđeo i rekao da će Simeon živeti sve dok ne vidi to proročanstvo. Pošto je video božanskog mladenca, Simeon je poverovao da se proročanstvo ostvarilo
U hrišćanstvu se veruje da praznik Sretenja simboliše ne samo susret dvojice ljudi, Isusa Hrista i Simeona, već i susret Starog i Novog Zaveta, kao i susret duše s Bogom.
Ali neki skeptičari i dalje smatraju da ovaj praznik ima starije korene koji uopšte nisu hrišćanskog, već paganskog porekla. Kažu, nije slučajno da dan Sretenja i kod katolika, koji ga slave 2. februara, i kod pravoslavaca pada na datume prastarih paganskih proslava. Na primer u staroj Irskoj i u nekim drugim zemljama upravo 2. februara slavio se Imbolk, keltski praznik posvećen oporavku boginje Brigite koji simboliše pročišćenje i preporod Zemlje.
U staroj Rusiji i u nizu drugih slovenski država smatralo se da upravo sredinom februara dolazi do simboličnog susreta zime i proleća. Od ovog trenutka mrazevi popuštaju, a priroda se priprema za dolazak leta. Današnja Crkva negira sva ova verovanja, nastavlja pravoslavni sveštenik. Praznik Sretenja kao takav toliko je tesno povezan sa Starim Zavetom da je svaka pretpostavka da je u njegovoj osnovi neki kalendarski datum paganskog porekla pokušaj da se nešto što određenim ljudima odgovara prikaže kao stvarnost. Nije bilo nikakve zamene paganskog praznika sa Sretenjem. Za Božić se može reći da ga je Crkva svesno počela obeležavati krajem decembra da bi njime zamenila paganske rimske praznike, ali se to na Sretenje nipošto ne odnosi.
Bilo kako bilo, u narodu i dalje žive predstave da, ako je na dan Sretenja vreme vedro i sunčano, onda će i proleće biti toplo i bez puno kiše, ako pak duva vetar, može se očekivati dobar urod poljoprivrednih kultura. Pa i sama hrišćanska tradicija da se za vreme Božanske liturgije o Sretenju osveštavaju sveće verovatno je proistekla iz staroslovenskog običaja da se ovog dana obavezno pale sveće. Smatralo se da vatra koja je pripitomljena o Sretenju ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i munja, kao i od drugih nesreća.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- pravoslavlje
- praznik
- religija
- istorija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















