Znaci potiču od nas
Ruski umetnici vode polemiku s Maljevičem i pokušavaju da „provale“ šifru „Crnog kvadrata“. Ovo pokazuje izložba u Moskvi „Kazimir Maljevič: Znaci potiču od nas“, upriličena povodom 133-godišnjice od rođenja autora metode suprematizma.
„Maljevič je najvažnije ime u istoriji ruske umetnosti, - rekao je u intervjuu za „Glas Rusije“ kolekcionar, jedan od najboljih ruskih poznavalaca nonkonformističke umetnosti Mihail Ališibaja. – To je jedno od malobrojnih imena u ruskoj umestnosti koje ima zaista svetski značaj, jedan od malobrojnih ruskih umetnika čiji su radovi predstavljeni na ekspozicijama vodećih svetskih muzeja. Maljevič je u umetnosti poput Ajnštajna, koji je pomerio ose stvorenog sveta i primorao ljude da svet gledaju u drugom smeru. Otprilike isto to je učinio i Maljevič. Zanimljivo je da su se obe ove pojave praktično vremenski podudarile: teorija relativiteta je, čini mi se, bila formulisana 1905. godine, a Maljevič je stvorio svoj „Kvadrat“ 1915. godine. I mislim da su Ajnštajnove ideje takođe uticale na njega u izvesnoj meri.“
U izložbu su uključeni radovi ruskih klasika savremene umestnosti: nonkonformista Vladimira Nemuhina i Igora Vuloga, zvezde moskovske konceptualističke škole Franciska Infantea, arhitekte, koordinatora i autora avangardnih projekata Jurija Avakumova, tvorca „geometrije života“ Vladimira Andrejenkova, Ane Kolejčuk, Jurija Zlotnikova, Aleksandra Pankina i mnogih drugih.
Maljevičev suprematizam je metoda izražavanja strukture stvorenog sveta u geometrijskim oblicima prave linije, kvadrata, kruga i pravougaonika, to je metoda, koja je preokrenula predstavu o umetnosti. U manifestu „Od kubizma i futurizma ka suprematizmu“ Maljevič je pisao da „umetnik može da bude tvorac onda kad forme njegove slike nemaju ništa zajedničko s prirodom“. Čini se da učesnici u izložbi u svom stvaralaštvu poštuju zavete tvorca suprematizma. Svaki od njih je na svoj način pokušao da odgonetne zagonetku „Crnog kvadrata“ i prikazao je svoje verijacije na temu najpoznatijeg rada Kazimira Maljeviča.
Koordinator iz Državnog centra savremene umetnosti Vitalije Pacjukov izložbu naziva svojevrsnim poklonom savremenih umetnika Maljeviču. „Na izložbi su prikazani svi mogući pravci razvoja njegovih ideja: počevši od živopisnih kompozicija Zlotnikova ili radova s brojevima Pankina i istovremeno izlaz u višeplanske dimenzije kao kod Andrejenkova ili kod Vladimira Nemuhina, - istakao je Vitalije Pacjukov u intervjuu za „Glas Rusije“. – Takođe, ovde su predstavljeni radovi za čije stvaranje su korišćeni video i fotografije, koje je kao mogućnost predvideo Maljevič, na primer, poznati rad Ane Kolejčuk „Tajna večera“ gde svetlost na metalnim tanjirima i projekcija najpoznatije freske Leonarda da Vinčija stvaraju određeno stanje.“
Svi zastupljeni umetnici su „genetski“ povezani s Maljevičem, ali vode s njim polemiku. „Čini mi se da ponavljanje metoda i ideja suprematizma ne bi bilo zanimljivo, - rekao je Mihail Alšibaja. – Na ekspoziciji su predstavljeni potpuno samostalni umetnici za koje je Maljevič prosto mogućnost da se još jednom zamisle, da još jednom pokušaju da formulišu šta je umetnost.“
Maljevičevo nasleđe krije mnoštvo zagonetki koje još uvek nisu odgonetnute. Njegove ideje i dalje imaju veliki uticaj na umetničke procese u celom svetu, što u potpunosti ilustruje izložba „Kazimir Maljevič: Znaci potiču od nas.“
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Foto: Nadežda Brыkina/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















