Počeo Vaskršnji post

Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, koji pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice.
Prvi dan pravoslavnog Časnog posta je Čisti ponedjeljak, koji dolazi poslije Bijele nedjelje, završnog dana Mesopusne nedjelje, koja je vrhunac slavlja pred post u koji treba ući dostojanstveno i sa što manje grijehova. Prva nedjelja posta zove se Čista, a posljednja je Nedjelja pravoslavlja, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju - Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvjetna i Strašna ili Stradalna nedjelja.
Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.
Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, poslije krštenja na rijeci Jordanu, otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušenja koja mu je postavio Sotona.
Post nije gladovanje, ni zapostavljanje trpeze, na kojoj u dane posta nema hrane životinjskog porijekla, već je prije svega moralni i etički čin i izraz stvarne ljubavi prema Bogi u Sinu Božjem, koji je svojim stradanjem i životom u vjeri uspostavio vrijednosti hrišćanstva. Oni koji odluče da ispoštuju pravila posta, dužni su da jedu posnu hranu, bez mesa i bijelog mrsa, te da te dane provedu u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za pričešće koje je kruna tog odricanja. Post u hrišćanstvu ne predstavlja samo odricanje od masne ili mrsne hrane, već prvenstveno ima duhovnu dimenziju - uzdržavanje od rđavih misli, riječi i djela, pojačanoj molitvi, pokazivanju milosrđa i činjenju dobrih djela.
Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu praznika.
Prema kalendaru SPC, uz jednodnevne postove postoje i četiri višednevna posta, a osim Časnog, to su i Božićni, Petrovski i Velikogospojinski post.
AG