Potomci za vojvodu
Ličnost i djelo Pavla Cukića, vojvode u oba srpska ustanka, skoro dva vijeka je prekrivala tama zaborava. Takve sudbine nije bio pošteđen ni u svom rodnom selu Veliko Krčmare kod Rače Kragujevačke. Nijedna ustanova, nijedna ulica nije ponijela njegovo ime. U uspomeni su ga jedino čuvali njegovi prezimenjaci, Cukići, tako što su ga pominjali kad su se u rijetkim prilikama doticali istorijskih tema. Nedavno je njih petnaestak organizovano posjetilo vojvodin grob u kosmajskom selu Rogača, gdje je mučki ubijen 1817. godine. Zoran Andrejić, direktor Kulturnog centra u Rači Kragujevačkoj, koji s porodicom živi u Velikim Krčmarima, kaže da su potomci slavnog vojvode prvi put za 190 godina, koliko je proteklo od njegovog ubistva, bili na njegovom grobu. Može biti da se baš tada i javila nedavno realizovana ideja o postavljanju spomen obilježja Pavlu Cukiću u selu gdje je živio i odakle je u ustanke i bune odlazio. Potomci su odlučili da se iskupe za decenijsko ćutanje pa su postavili dvije spomen ploče, jednu na Pavlovu rodnu kuću, drugu na zgradu seoske osnovne škole.
- Inicijator je bio mještanin Vladislav Cukić, vojvodin potomak, koga je u naumu podržalo cijelo selo. U kući Pavla Cukića, koja je dobrim dijelom zadržala autentičan izgled, danas živi porodica Tomić. Spomen-ploče otkrili su rok muzičar Dejan Cukić i direktan vojvodin potomak Žika Cukić. Na pločama se, uz prigodan tekst, nalazi uklesan lik Pavla Cukića. Lik je, inače, umjetnička vizija račanskog slikara Živojina Andrejića – priča nam Zoran Adrejić.
Unuka Pavla Cukića bila je majka velikog srpskog satiričara Radoja Domanovića. Cukić je, u svakom slučaju, najmarkantnija, i u prošlosti Srbije najznačajnija ličnost među Domanovićevim precima. Vladislav Cukić, otresiti seljak koji napamet zna mnoge epske pjesme i imena velikog broja Karađorđevih vojvoda, veli da se Pavle Cukić neustrašivošću i hrabrošću istakao u borbama za vrijeme Prvog srpskog ustanka, te je u šancu na Rogoznoj postao vojvoda, držeći pod sobom Župu kruševačku. Cukić se hrabro borio i u Drugom srpskom ustanku, gdje je bio komandant dobrovoljaca. Nije htio da prizna primirje srpske vojske i Marašlije, niti da prizna starješine na Moravi koje je knjaz Miloš ostavio u svom odsustvu, nego je činio pokor po Resavi.
Resavci su ga tužili Jovanu Obrenoviću, koji je naredio da se piše „bećaru" Pavlu Cukiću da se prođe svojih nedjela, uz sugestiju da se „ako ne šćene nego se protivi, a vi ga slobodno ubijte vilajetski." Cukić se nije pokorio već je podigao bunu u šest nahija, koja je vrlo brzo ugušena, a on se odmetnuo u hajduke, a potom veoma bolestan predao Milošu. Srpski knjaz ga je vezanog poslao u Beograd, ali tamo nije stigao živ, već je ubijen usput, tako da je u Beograd donijeta njegova glava sa izgovorom da se "skrhao s konja i slomio vrat."
- Izvor
- Dan
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















