U Vladivostoku se pojavio šumski heroj
Ujedinjene Nacije dale su zvanje Heroj šume ruskom ekologu Anatoliju Lebedevu. On je postao jedan od 15 finalista-pobednika koji su bili izabrani od 90 nominovanih iz 41 zemlje sveta.
Nagrada Heroj šume bila je utvrđena posle Međunarodne godine šuma, koju su UN proglasile prošle godine. Njeni prvi dobitnici postali su aktivisti koji se najupečatljivije ispoljavaju štiteći zelena pluća planete.
Uspešna kampnja u medijima protiv izgradnje koja je mogla da nanese nepopravljivu štetu netaknutoj tajgi, doprinela je pobedi, rekao je dobitnik nagrade, predsednik dalekoistočne ekološke organizacije Brok Anatolij Lebedev. Počeo sam da se bavim šumskim problemima sa Grinpizom još 1989. godine, kaže on. Pripremali smo zajedničku akciju protiv drvnoprerađivačkog preduzeća Hendai i sproveli je 1992. godine. To je bilo vrlo masovna, bučna akcija. I nama je bilo vrlo teško, zato što je postojao snažan otpor od strane vlasti i same kompanije.
90-ih godina ekosistem Primorja značajno je postradao od nekontrolisane seče vrednog amurskog kedra, koji je životno neophodan retkom vidu dalekoistočnih leoparda. Zabrana seče kedrove šume bila je doneta upravo zahvaljujući aktivnoj delatnosti Anatolija Lebedeva. Radeći u regionalnom zakonodvnom organu, on je sproveo normativne akte, koji osiguravaju racionalno upravljanje šumama i sas od razaranja nacionalnih parkova. Sada zakonodavstvo čuva reliktno drveće, ostavljajući za drvnu građu manje vredne klen i jasiku. Jednom od svojih glavnih zasluga Anatolij Lebedev smatra to što su primorski šumarski industrijalci kardinalno promenili odnos prema radu. Šumarske biznismene on deli na dve kategorije – odgovorne i neodgovorne. Prvi su aktivno počeli da ulažu novac u preorijentaciju proizvodnje, drugi se za sada protive.
Saradnici Broka sakupljaju i analiziraju ekološke informacije, pišu članke na problemske teme. I dalje će nastaviti ovaj složeni posao pod rukovodstvom svog „šumskog heroja“. Nema tuđih ekoloških problema, kao što nema ni stranih teritorija, ako od čoveka strada priroda.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: «Эkoreporter»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















