Rak češće pogađa muškarce

Maligni tumori štitaste žlijezde čine oko dva odsto svih lokacija tumora u organizmu. Posljednjih deset godina je primjećena povećana učestalost pojave malignih oboljenja najvećeg izolovanog organa kod čovjeka koji luči hormone neophodne za rast, razvoj i regulaciju metaboličkih procesa - upozorilo je Crnogorsko društvo za borbu protiv raka, povodom novembra, mjeseca posvećenog prevenciji raka štitaste žlijezde.
U brošuri Društva se navodi da se u ovoj žlijezdi najčešće javljaju benigni tumori, a samo pet odsto svih čvorova koji se razviju u njoj, maligni su.
-Utvrđeno je da nasljedna genska mutacija ima ulogu u pojavi tumora. Drugi značajni faktor u nastanku malignih tumora štitaste žlijezde je mutageni uticaj jonizujućih zračenja - navodi se u brošuri.
Svi maligni tumori štitnjače su podijeljeni u tri grupe: diferentovani, nediferentovani i medularni karcinomi. Papilarni karcinom je najčešći maligni tumor štitaste žlijezde i čini 60 do 80 odsto svih zloćudnih tumora ovog organa. Najčešće se javlja kod žena, srednje životne dobi.
Tumori štitaste žlijezde se najčešće javljaju u formi bezbolnog nodusa ili čvora. Iako se čvor u štitastoj žlijezdi relativno često javlja (kod oko 10 odsto populacije), značaj je u tome da, kada se dijagnostikuje, pobuđuje sumnju na tumor. Ipak, upozoreno je iz Društva, rijetko čvor predstavlja maligni tumor. Zato je glavna uloga ljekara da prepozna čvorove koji su sumnjivi na zloćudnost, radi blagovremene dijagnoze i liječenja.
Rizična grupa bolesnika sa čvorom u štitastoj žlijezdi su oni koji imaju pozitivnu porodičnu anamnezu na karcinom. Takođe, osobe ranije zračene u predjelu glave i grudnog koša u znatnom su riziku za obolijevanje od raka štitnjače. Čvor kod djece i mladih znatno je češće maligni, nego kod osoba srednje životne dobi. I kod osoba starijih od 60 godina, pojava modusa pobuđuje sumnju na maligni tumor. Trostruko veći rizik za pojavu malignog čvora postoji kod muškaraca, a čvor koji sporo raste i ne boli, češće je zloćudni. Pojava promuklosti kod bolesnika sa prisutnim nodusom treba da pobudi sumnju na malignitet, kao i pojava uvećanih limfatika jedne strane vrata. Pojedinačni nodus kod mlade muške osobe uvijek pobuđuje sumnju na tumor.
-Prognostički faktori se izračunavaju na osnovu pola, starosti, veličine tumora, invazije kapsule žlijezde, prisustva regionalnih ili udaljenih metastaza, te histološkog tipa tumora - navode u Društvu.
Detaljan klinički pregled pacijenta čini 50 odsto dijagnoze, a dopunska specifična ispitivanja podrazumijevaju određivanje nivoa hormona štitaste žlijezde u krvi. Ultrazvučni pregled vrata daje podatke o veličini, obliku, prisustvu čvora ili ciste, njihovom broju, prisustvu kalcifikata, te pojavi uvećanih limfnih žlijezda. U dijagnostici konačnu riječ daje scintigrafija štitnjače.
Osnovno liječenje je hirurško i predstavlja najuspješniji metod terapije.
-Racionalan pristup pojavi nodusa u štitastoj žlijezdi, sa stručnim uskospecijalizovanim procedurama, uveliko doprinosi ranom otkrivanju i uspješnom liječenju ove bolesti - konstatuju u Društvu za borbu protiv raka.