Dveri » Za Dveri pišu » Autori - saradnici » Ubistvo srbskog svata Državno ubistvo srbskog svata na Baščaršiji
Prvog marta 2012.godine navršava se tačno dvadeset godina od dana kada je u Sarajevu, na Baščaršiji, ubijen srbski svat i ranjen srbski sveštenik. Uobičajeni opis ovog događaja počinje sa opisom ubice kao „sarajevskog kriminalca“, a zatim se navede njegovo ime, kako bi se potkrepila obaveštenost o događaju. Tako je određeno pogrešno razumevanje onoga što se dogodilo.
Da li je taj „sarajevski kriminalac“ ubio srbskog svata zato što mu je ovaj nešto dugovao? Ili zato što mu je tako „došlo“?
Za pravilno razumevanje ovog događaja korisno je zapažanje sarajevskog lista „Dnevni avaz“:
● „ ... Prema pojedinim medijskim napisima, Delalić je retroaktivno od Izetbegovića mlađeg tražio milion maraka honorara za ubistvo "srbskog svata" 1. marta 1992. godine ispred Stare srpske crkve na Baščaršiji u Sarajevu. ...“
● „ Sam je tvrdio da radi za „državu“, Aliju, Bakira i kasnije tajnu policiju AID“.
Inače, „istraživački tim Dnevnog avaza“ se poziva na intervju koji je 2007.godine ubica sa Baščaršije dao sarajevskom listu „Slobodna Bosna“, uoči svoje pogibije, pod isuviše jasnim naslovom: „Ubijao sam za Aliju“.
Prvog marta 1992.godine država Bosna i Hercegovina je, dakle, prema tvrdnji „Dnevnog avaza“, iako još nepriznata, ispalila svoj prvi metak u srbski narod , u Sarajevu, na Baščaršiji. Ako je „Dnevni avaz“ u pravu, a mi smatramo da jeste, onda se ne može govoriti o zločinu „sarajevskog kriminalca“ nego osavršeno planiranom i izvedenom političkom poduhvatu ekstremističkih vođa tadašnjih Muslimana.
Zašto bi Alija Izetbegović izdao nalog za ubistvo srbskog svata na Baščaršiji?
Dragoceno objašnjenje za motive i logičku zasnovanost ovog državnog ubistva dao je sam Alija Izetbegović. Naime, u intervjuu datom Radiju Slobodna Evropa 13.juna 2000.godine on objašnjava dramatičnost referenduma koji se održavao na dan državnog ubistva:
● „Rat prije referenduma je građanski rat, a nakon referenduma je agresija“
● „To je značilo preći Rubikon, pa biti sa ove ili sa one strane Rubikona. S ove strane Rubikona je agresija, a s one strane je građanski rat.“
Referendum nije uspeo, to je bilo jasno pre ubistva u 14.30, prvog marta. Trebalo je nešto preduzeti. Šta je mogao da preduzme Alija Izetbegović, čovek koji je srebreničkim muslimanima ponudio da žrtvuju pet hiljada svojih rođaka, komšija i prijatelja kako bi obezbedio ulazak NATO pakta u rat?
Neko kao Alija ne prepušta ovakvu odluku građanima. Za takve ljude, „mala intervencija“ u istorijskom toku može biti veoma korisna za misiju „Islamske deklaracije“.
Još iste večeri nakon ubistva počele su barikade i međunacionalni sukobi naoružanih građana u Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Ubica srbskog svata je ubrzo postao ratni komandant u Armiji BiH, a za svoje zasluge je od Alije Izetbegovića dobio pištolj sa posvetom.
Radio televizija Sarajevo je početkom 1992.godine snimila dokumentarni film o njemu, ubistvo opisala kao primer patriotizma, a junak filma je detaljno objašnjavao kako je ubio čoveka koji se veselio na svadbi svog sina.
Skupština Bosne i Hercegovine nije nikada verifikovala rezultate referenduma niti proglasila nezavisnost od SFR Jugoslavije.
I tako, dvadeset godina nakon ubistva srbskog svata na Baščaršiji, možemo sa dovoljno uverenja tvrditi da ovo nije delo „sarajevskog kriminalca“ nego čisto političko ubistvo u sklopu agresije na Jugoslaviju i srbski narod. Ono je uvod u surovi obračun vera i naroda na prostoru Bosne i Hercegovine.
„Dnevni avaz“ od 10.02.2012. u tekstu pod naslovom: „Kralj bošnjačkog podzemlja u predsjedničkoj fotelji: Zašto Bakir svoje leševe podmeće drugima?“ naglašava kako je Ramiz Delalić Ćelo ubijao za Aliju Izetbegovića:
„ ... Prema pojedinim medijskim napisima, Delalić je retroaktivno od Izetbegovića mlađeg tražio milion maraka honorara za ubistvo "srbskog svata" 1. marta 1992. godine ispred Stare srpske crkve na Baščaršiji u Sarajevu. ...
Izetbegović je navodno godinama odbijao da Delaliću plati milion maraka honorara.
Iz toga je proistekla verzija da je mezar rahmetli predsjednika Izetbegovića preko svojih sandžačkih veza minirao upravo Delalić, a da bi upozorio Bakira kako mu mora platiti spomenuti iznos.
Prema istom scenariju, Izetbegović je medijski vršio pritisak na policijsko-pravosudne organe da bude otkriveno ko je atentator na mezar njegovog oca. Kada su informacije dovele do Delalića, Izetbegović se ušutio i pravdu uzreo u svoje ruke. Delalić je ubijen, ...“
- Izvor
- Dveri
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















