Rečni problemi
Danas se (14. marta) u mnogim zemljama obeležava Međunarodni dan reka. Neki ga još nazivaju i Danom aktivnosti u zaštitu reka, vode i života. Zaista je neophodno štititi vodene arterije na Zemlji. Analiza količine vodene mase skoro hiljadu velikih reka na svetu pokazuje da je za poslednjih pola veka njihov vodostaj znatno opao.
Najprljavijom rekom se smatra Buriganga, koja teče kroz glavni grad Bangladeša – Daku. Priobalna preduzeća su otrovala njene vode teškim metalima – živom i kadmijumom. Gradske otpadne vode su njenu površinu pokrile raznobojnim mrljama. Reka koja je proglašena za biološki mrtvu uliva se u Bengalski zaliv. Veliku zabrinutost ekologa izazivaju jedinstveni rečni baseni Nila, Dunava, Rio Grandea, La Plate, Jancekjanga, Mekonga i Ganga. Tako će po prognozama Fonda za zaštitu divlje prirode, do 2025. godine nivo vode u Nilu biti toliko nizak da će postati nemoguće uzimanje pitke vode.
Međunarodni problem predstavljaju transgranične reke. Za Rusiju su to Amur, Irtiš i Sungari koje izviru u Kini. Udeo kineskih otpadnih voda koje zagađuju jednu od najvećih reka na svetu – Amur – iznosi oko 90%. Na Irtišu su Kinezi podigli grandioznu branu koja im omogućava da uzmu 70% vodenog toka. Međutim, posle tehnogene katastrofe 2005. godine na reci Sunguri kineska strana je ekološkom stanju reka počela da posvećuje mnogo veću pažnju. Za kontrolisanje čistoće reke osnovana je rusko-kineska komisija, ističe zamenik direktora Instituta za probleme vode RAN Mihail Bologov.
Postoje tri radne grupe – za hidrometeorologiju, za monitoring površinskih vodenih resursa i za vodoprivredno korišćenje vodenih objekata. One se redovno sreću, razmatraju probleme, izrađuju sporazume. Mehanizam je pušten u pogon. Nade su povezane s monitoringom. On je pokazao svoju efikasnost. Sad svojim kineskim prijateljima možemo da pokažemo analize urađene na legitimnoj osnovi.
Ukoliko postoji zajednički prijateljski odnos i međusobno razumevanje, ljudi uvek mogu da se dogovore, smatra Mihail Bologov. Svetske reke se od davnina koriste kao saobraćajne vodene maršrute. Međutim, danas su preopterećene. Izlaz iz ovakve situacije su vodeni kanali, tvrdi doktor geološko-mineroloških nauka Igor Davidenko.
U ovom smislu Evropa verovatno prednjači. Poznat je veliki Magdeburški kanal koji prolazi iznad reka. To je ogromna, dugačka kada kojom plove veliki brodovi. Sad će Francuska izgraditi kanal koji će u potpunosti sjediniti evropske države.
U Rusiji radi Belomor-Baltički i Volško-Donski kanal. Međutim, njihovi kapaciteti očigledno nisu dovoljni, ističe Igor Davidenko. Grandiozan zadatak u narednim godinama predstavlja izgradnja kanala koji će spojiti Kaspijsko i Crno more. On će proći preko teritorije Stavropoljske pokrajine (jug Rusije). Njegova dubina će iznositi 16, a širina 70 metara. Kanal će pospešiti oživljavanje međunarodne trgovine i turizma.
U Rusiji ima preko dva i po miliona reka. Pritom naučnici ističu da se za razliku od opšte svetske tendencije količina vode u mnogima od njih povećava. Istina, ovo se odnosi na reke basena Severnog Ledenog i Tihog okeana. U gusto naseljenom evropskom delu zemlje takođe ima mnogo problema s rekama. Njih treba da reši državna Strategija voda, u čiju perspektivu ulaze proračuni do 2020. godine. Ekološki program za zaštitu reka pretpostavlja ozbiljne investicije. Osim toga, u narednim godinama će biti osmostruko povećane kazne za preduzeća koja zagađuju vode. Korišćenje zaostalih tehnologija i opreme će zbog toga biti neprofitabilno.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















