Boj protiv senke
Delatnost kvazibankarskih finansijskih struktura privukla je pažnju Evropske komisije. Različite organizacije špekulativnog tipa, poput hedž-fondova, privatnih upravljačkih kompanija i firmi, brokerskih i osiguravajućih kompanija, kreditiraju i uzimaju kredite uz neverovatne kamate, izvode nerazumno smele operacije na berzama, na kojima klijenti mogu ili da se nečuveno obogate, ili da propadnu. I sve više banaka, čak onih koje poštuju zakone, pada u iskušenje da izvodi neke operacije preko sličnih struktura. Rizikujući kapitalom – svojim i klijentskim.
Po podacima komesara EU za unutrišnje tržište Mišela Barnijea, na današnji dan promet superrizičnog tržišta iznosi do trećine globalnog finansijskog tržišta, ili do 60 biliona dolara godišnje. Pojavljuje se sasvim realna opasnost destabilizacije svetskog finansijskog sistema. Sada se predlaže da se slični „finansisti“ nateraju da igraju po pravilima utvrđenim za komercijalne banke. Najvažnije je: obavezati na osiguravanje svojih operacija. Namerna je za pohvalu, ali da li je realna? Mišljenje direktora Instiuta za probleme globalizacije Mihaila Deljagina.
Ne mislim da ovaj pokušaj ima ozbiljne šanse. Kvazibankarske strukture su bitan element, u krajnjoj liniji, engleske ekonomije. Velika Britanija je finansijski butik. I ona ne može da ograniči ove operacije, inače će pretrpeti veliku štetu. Mislim da postoje i druge zemlje EU koje se imati gubitke. Tako da sa političke tačke gledišta to mi se čini nemogućim. Mislim da možemo da radimo na regulisanju sličnih organizacija. Tačnije na njihovoj registraciji, posmatranju, kako bi regulisanje njihove delatnosti počelo da se približava bankarskom. Ali ovo će biti postepeno. Što se tiče tehnoloških mogućnosti, problema ovde nema. To se može učiniti i bilo bi prilično korisno, zato što bi smanjilo opšti nivo rizika u ekonomiji. Nažalost, ekonomija savremenih razvijenih zemalja nije proizvodna, već špekulativna. I konačno, vrlo je važno još jedno ograničenje: SAD neće dozvoliti EU da to učini. EU ostaje intelektualno nesamostalna, u potpunosti zavisna od SAD. Zato ova ideja, nažalost, najverovatnije neće proći. Meni je to vrlo žao.
Komesar Barnije obećava da će pripremiti dokument do leta. Zatim će početi duga, ali neizbežna procedura usaglašavanja i utvrđivanja u vladama i parlamentima saveznih država. Demokratsku piramidu ovenčava Evropski parlament. To u slučaju ako nacrt zakona odobri svih 27 država EU, što je vrlo sumnjivo. Prilikom neuspeha pristalice će imati skraćenu varijantu: alijansa nekoliko partnera, što je malo efikasno. Ne treba zaboraviti ni na postojanje ofšor zona sa blagom poreskom klimom. Njih još niko nije ukinuo.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/TPCOM/cc-by-nc/ vostok.rs
- Povezane teme
- finansije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















