Početna stranica > Novosti

HRIŠĆANSKA PRAVOSLAVNA MISAO NA INTERNETU

HRIŠĆANSKA PRAVOSLAVNA MISAO NA INTERNETU
30.03.2012. god.

 
UNIVERZITET  U  BANJOJ  LUCI
FAKULTET  POLITIČKIH  NAUKA
STUDIJ  NOVINARSTVA  I  KOMUNIKOLOGIJE



DIPLOMSKI  RAD  : Svetozar Roljić


Pomaže Bog o. Gavrilo, blagoslovite,

moja životna priča kako sam upoznao Boga i postao bogotražitelj, kada je pogledam u retrospektivi je dugačka, ali kada čujem iskustva drugih ljudi uopšte mi ne djeluje i kompleksna.

Klica želje za poznavanjem Boga se razvila još 1992. godine. U mojoj zemlji počinje građanski rat1, vjerske vođe pozivaju na mir i molitvu. Na televiziji se prikazuje sva negativna medijska vještina vladanja masama, ali i film „Isus iz Nazareta“ (koji sam nekoliko puta pogledao). Upijajući ovaj film, svom dedi2, sada pokojnom sam govorio „pogledaj, Bog je ljubav“, a on meni „ako želiš nešto da znaš o Bogu pročitaj Bibliju“. Sada Sv.Pismo ili Bibliju čitam treći put od korica do korica, sa molitvom Bogu prije čitanja Sv.Pisma iz pravoslavnog molitvenika i uvijek nešto novo saznajem. Zapažam ljude u crkvi ili da kažem koji Boga traže da puno pitaju, što je i normalno da onaj koji traži i da pita. Da ne bi bilo pretjeranog „zapitkivanja“, savjetujem da3 ljudi bi trebali: „prvo da čitaju, uče i nauče o svojoj vjeri, pa se onda mole Bogu, a najbolje sve zajedno, te onda prvo molitva Bogu, pa učenje i rad, kao siguran put spasenja“.

Očito se tako desilo i sa mnom, da ono što duboko čuči u ljudskoj duši, srcu i tijelu mora izaći na površinu. Ta se stvar odigrala u izboru teme za moj diplomski rad „Hrišćanska pravoslavna misao na internetu“. Kada sam svojoj mentorica, prof. dr Tatjana Tapavički Duronjić predložio temu za diplomski rad, ona je blagonaklono i sa oduševljenjem prihvatila govoreći kako je to odlično i aktuelno. Savjetujući me da bi se trebao bazirati na lokalne i regionalne internet portale i sajtove i uraditi analizu nekog od tih sajtova. Odmah sam predložio sajt manastira Lepavine i rad o. Gavrila, kao centralni dio analize internet sajtova, sa čime se profesorica mentorica složila. O. Gavrila vidim i doživljavam kao primjer, jedne duhovne vertikale, koja radi na dobro za Boga i ljude u osnovnoj misiji crkve na propovijedanju Sv. Božije riječi i  za koga bih se usudio kazati da spada u red neustrašivih, „dobrih ljudi u vremenu zla“. U diplomskom radu sam mogao pokazati i provući liniju moga sagledavanja Boga i spasenja u Hristu i kroz Hrista i napisati diplomski rad da opravda sve postulate novinarstva.

U posljednjim godinama mi je veoma drag ruski film „Ostrvo“ (koji sam takođe po nekoliko puta pogledao, da utvrdim materiju). Moja životna radost i sreća su mi supruga Ljiljana i kćerka Marina, koja mi srce puni radošću, kada pred spavanje tako mala 3,5 godine  kazuje molitvu sv. vladike Nikolaja „legoh spati i Boga zvati, anđele prizivati, anđeli se pokloniše, Hrista Boga zamoliše, kad ja legnem, kad ja spijem, da nikakvo zlo ne snijem“. Slava Bogu i hvala mu na ovoj radosti i sreći.

S Božijom milošću,

Svetozar Roljić


(1) Sa ove danas tačke u vremenu i prostoru, na svu tu prošlost mogu samo da citiram Napoleona Bonapartu „Istorija je verzija prošlosti o kojoj smo se dogovorili“. Tako danas kod nas vlada dogovoreni mir.
(2) Deda je bio moj vaspitač i staratelj.
(3) Ko sam ja da dajem savjet, čovjek grešan. Ovo dolazi iz čistog zapažanja, predlažem bolje zvuči.

Banja Luka  27.03.2012.
 

 
 
*  *  *


Bog blagoslovio, brate Svetozare.
Veoma ste me obradovali Vašim izborom teme za diplomski rad. To je verovatno prvi primer takvog izbora u studijama novinarstva na srbskom jeziku. Na uspehu Vam čestitam i želim buduće uspehe u vašem radu na polju novinarstava i u blagoveštenju reči mira među ljudima i narodima uz blagoslov Božiji. Imam i jedno pitanje: da li bih mogao, sa Vašim dopuštenjem, da objavim Vaš diplomski rad na našem manastirskom sajtu?

Želim Vam svako dobro od Gospoda Hrista.

Arhimandrit Gavrilo (Vučković).





DIPLOMSKI  RAD  : Svetozar Roljić

(klikni na sliku i sačekaj da se učita )


 

Pomaže Bog, oče, blagoslovite!


Ovaj diplomski rad pod nazivom „HRIŠĆANSKA PRAVOSLANA MISAO NA INTERNETU“ autora Svetozara Roljića, sada već svršenog studenta Banjalučkog univerziteta, predstavalja veoma iscrpnu, kvalitetnu i , rekla bih, revolucionarnu studiju, gde se plastično predočavaju nepresušne mogućnosti kako duhovnog, tako i misionarskog trasiranja života pravoslavnog čoveka i  Pravoslavlja uopšte, sa posebnim osvrtom putem najsavremenijih tehnologija.


Što se tiče odeljka 3.2. „Pravoslavlje na internetu – za i protiv“, dovoljno je navesti primer blaženopočivšeg Patrijarha Pavla, koji je na molbu jednog vernika, koji je želeći da Njegovu Svetost zaštiti od sablazni,  predložio da ne seda u autobus koji prolazi pored plaže na Adi Ciganliji, samo rekao:“Zašto? Svako vidi ono što želi“.


 Ono što ovoj studiji daje posebnu notu jeste živi primer, živo žitije i najsavremeniji misionarski rad oca Gavrila Lepavinskog, čiji se primer tako dobro uklapa u celokupni predmet istraživanja navedene teme, ali, čiji vizionarski poduhvat na misionarskom putu ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Naprotiv, zapanjuje pregalaštvo, volja, ljubav, trud i stručnost oca Gavrila u širenju Reči Božije.


U današnjem duhovnom bespuću, Gospode, daj nam što više pastira Tvojih, da saberu izgubljene ovce i uvedu ih pod Tvoje Okrilje. Amin! Bože, daj!

Tankosava Damjanović





KOMENTARI NA POSTAVLJENE TEME SA PROFILA O.GAVRILA NA FEJSBUKU

o.Gavrilo
DIPLOMSKI RAD: Svetozar Roljić https://www.manastir-lepavina.org/vijest.php?id=6076

 
LJiljana Botić Vilotić
Blagoslovite oče Gavrilo!Divna priča jednog mladog ,obrazovanog čovjeka .Sve u životu i potiče od želje. Naravno da treba čitati Sv. Pismo i duhovne knjige i upoznati svoju Pravoslavnu vjeru. Vidim da je i njemu deda bio vaspitač u vjeri kao i meni ,zato te dobre deke i postoje. Svaki put čovjek kad čita Sveto Pismo osjeti kao da je tek na početku.Treba dosta vremena i molitve da nam Gospod uz naš trud otvori taj duhovni vid.Rečeno je : Pored očiju ne vide , i pored ušiju ne čuju.Vremenom Gospod daruje da sagledamo svoje grehove i čisi našu dušu.Gospode neka bude volja Tvoja, a ne moja.
 
Slavica Kosanovic Vucenovic
Bas sam se obradovala kad sam procitala temu diplomskog rada. Divan mlad covek koji se odlucio za pravi put iszinu i zivot.Bog mu dobrbo dao .

 
Dragana Berak
Mnogo se radujem kada saznam i procitam da su se i na nasim fakultetima pocele uzimati duhovne teme za diplomski rad. Daj Boze vise ovakvih tema i vise mladih ljudi okrenutih Bogu i nasoj pravoslavnoj vjeri, jer vjera je osnov zivota !

 
Dragica Mamić
Pomaže Bog, Oče Gavrilo, blagoslovite! Iskrene čestitke našem bratu Svetozaru na izboru teme i odbrani diplomskog rada.Nadam se da će ovaj rad, a i slijedeći sa ovom tematikom biti mnogima na duhovnu korist, a sve u cilju kolektivnog nacionalnog oporavka.
 

Natasa Ilic Milovac
Cestitam bratu, dobro odabrana tema, aktuelna, korisna i nadasve nadahnjujuca.
 

Mirjana Jovicic
Blagodarim o.Gavrilo. Kad na svedočenje ovakve realnosti sretnem, gutam "knedle" i suze mi klize od radosti.Bog blagoslovio autora ovog rada diplomskog i njegovu porodicu, a Vas i mnastirsku bratiju čuvao u zdravlju, snazi i radosti na mnogaja ljeta.
 

Nenad Badovinac
otac Gavrilo samo radi svoj posao, onako kako najbolje zna.. sada se polako pojavljuju ljudi koji rade naučna istraživanja o njegovom radu i delu.
 



  • Izvor
  • Manastir Lepavina


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA