Kako očuvati vid „Marsonautima“?
Pogoršanje vida austronauta usled uticaja otvorenog kosmosa- najvažniji je nerešeni problem dugih kosmičkih letova. Zajedno sa drugim velikim rizicima kao što su onkološke bolesti, neplodnost, genetske mutacije odlažu početak ekspedicije na Mars.
Lekari Texas Medical School iz Hjustona ispitali su uz pomoć magnetne rezonance 27 astronauta, koji su u proseku proveli u kosmosu 108 dana. Kod 13 su uočeni defekti vida. Novi podaci su u saglasnosti sa rezultatima prošlogodišnjeg ispitivanja na velikoj grupi od 300 kosmonauta. 60% onih koji su bili u dugim misijama, iskusili su pogoršanje vida. Ali, i među onima koji nisu tako dugo vreme proveli u kosmosu, tačnije manje od meseca, postoje pogoršanja vida za 29%.
Šta onda govoriti o 3 godine ekspedicije ka Marsu? Loš vid zasmetaće „marsonautima“ da izvršavaju najjednostavije rutinske zadatke na putu ka Crvenoj planeti.
Zašto se to dešava sa očima kosmonauta, nije sasvim jasno. Može se pretpostaviti, da je pogoršanje vida u vezi sa povećanim unutrašnjim pritiskom. U svakom slušaju, dijagnoze su opasne i mogu dovesti do potpunog slepila. Komentar kosmonauta i zamenika direktora ruske kosmičke korporacije „Energija“ Aleksandar Aleksandrov.
„Posle kosmičkih letova gubi se vid. Zato što veliko opterećenje smeta mrežnjači. Dolazi do izliva krvi, bestežinsko stanje usložnjava krvotok. U bestežinskom stanju i prašina upada više u oči, nego na zemlji. Vid ostaje dovoljno oštar, ali se drugi parametri pogoršavaju.“
Drugi sagovornik „Glasa Rusije“, kosmonaut i naučnik Valerij Poljakov nije saglasan sa kolegom. On smatra da se tokom leta, vid može trenirati na različite načine: ili gledati nešto „blizu“ ili „na daljinu“ ili kroz iluminator.
„Tokom mojih letova, 8 meseci i 14 i po meseci, sprovodili smo istraživanje vida po istim tim principima, kao u kabinetu oftamologa. Nikakvih problema tokom celog leta, nismo konstatovali. Na Zemlji je bila kontrolna grupa, istog uzrasta. I tako se ispostavilo da je moj vid ostao u boljem stanju, nego kod mojih vršnjaka iz kontrolne grupe. Imao sam „za svaki slučaj“ 3 para naočara raznih dioptrija, ali nije mi bilo potrebno da ih koristim- one sa kojima sam poleteo, sa istim sam se i vratio.“
Naučnici ne misle da će ovaj problem po sebi, usporiti dalje pripreme za kosmičke misije. Mnogo su tu značajniji problemi u vezi sa bestežinskim stanjem i radijacijom.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- kosmos
- medicina
- istraživanje
- bolest
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















