Deca kao odloženi projekat
Želja da žive za sebe i slepa vera u reproduktivne tehnologije sve češće ostavljaju žene bez dece, smatraju američki naučnici. Na svetu raste broj žena koje rođenje prvenca odlažu do 40 godina. Do ovih godina grade karijeru i stiču imetak, ali u mnogome gube šanse da rode dete.
Naučnici sa Univerziteta u Jejlu zabrinuti su zbog podataka svog istraživanja: sve više žena odlučuje da rodi dete s 40 godina verujući u moć reproduktivne medicine. Međutim, ne radi se toliko o slepom poverenju u naučni napredak koliko o vrednostima potrošačkog društva, komentarišu stručnjaci. Obezbeđen život, komfor, samorealizacija i večna mladost – upravo ova dobra navode žene na odlaganje rađanja dece. Materinski „pozni debi“ je pojava karakteristična za SAD, Evropu i niz azijskih zemalja, na primer, Japan, Kinu i Južnu Koreju, ističe demograf Olga Isupova.
„Pozno materinstvo je povezano s načinom života, tržišnom ekonomijom, težnjom žena prema karijeri, pa čak i s tim što savremena socijalna politika ne pomaže ženi da se istovremeno bavi samorealizacijom i porodicom. Majke se potiskuju s radnih mesta.“
U Rusiji je takođe sve više u modi kasno rađanje dece. 2000. godine stanovnice Rusije su prvi put u proseku rađale s 23-24 godina, a sad s 25 godina. Nije isključeno da će se Rusija po ovom pokazatelju dosta približiti Nemačkoj, Španiji, Velikoj Britaniji i Švajcarskoj, u kojoj žene prvenca rađaju s 29-30 godina. Već danas u ruskim megapolisima skoro polovina žena postaju majke s 27-30 godina. Po pravilu, to su predstavnice srednje klase koje su uspele da požive „za sebe“ i sad su moralno spremne za rađanje deteta. Tu ima i svojih pluseva, ali ipak je više minusa, zapaža šef predstavništva Svetskog kongresa porodica u Rusiji Aleksej Komov.
„Ovde je plus to što se do 35-40 godina čovek već ostvaruje, on svesno rađa dete, pažljivije se odnosi prema njegovom vaspitanju. Međutim, u ovim godinama znatno opadaju šanse da se rodi zdravo dete i uopšte da se nastavi rod. Ljudi moraju da pribegavaju medicinskim tehnologijama što je komplikovano i skupo. S tačke gledišta demografije bolje je rađati decu s 25 godina.“
Teoretski granica rađanja dece je 45 godina. Poznati su čak i slučajevi kad su i starije majke rađale zdravu decu. A i medicina se razvija: u Rusiji postaju sve pristupačnije tehnologije veštačke oplodnje, lekari su i u glavnom gradu i u provinciji uspeli da odgaje čak i takozvanu nedonoščad-novorođenčad vrlo male težine, čak i od 500 grama. Ipak, ne treba se potpuno oslanjati na medicinu. Ona ni iz daleka ne može uvek da pobedi zakone prirode, ističu stručnjaci.
Osim toga, kasno materinstvo ima bitne socijalne i psihološke minuse, ističe Aleksej Komov. Mnoge žene s 35-40 godina rađaju dete „za sebe“ i vaspitavaju ga same – to su samohrane majke. „Međutim, deci je od najranijih godina krajnje potreban otac, - ističe Komov. – Osnove psihologije stvaraju se do dve godine.“
Ipak, bolje je roditi s 35 godina nego uopšte ne rađati. Za poboljšanje demografske situacije zemlja treba da obnovi „tradicionalni odnos prema osnovnim moralnim vrednostima“, uključujućii porodicu, izjavio je 11. aprila u izveštaju pred parlamentom premijer-ministar Vladimir Putin. I očigledno je da je takav pristup najlogičniji. Po mišljenju demografa, materijalna podrška materinstva ni iz daleka nije glavni stimulans za rađanje dece. Sve određuju vrednosti.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- porodica
- medicina
- istraživanje
- psihologija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















