Ajvazovski je postao „nepoznat umetnik“
Prvi put se u Rusiji javno izlažu falsifikati slika. Izložbe falsifikata umetničkih dela redovno se održavaju u najvećim svetskim muzejima i uživaju veliku popularnost. Donedavno se u Rusiji slične akcije nisu praktikovale. Iako se skandali s krivotvorenim antikvarijatom dešavaju prilično često prevareni kolekcionari ne teže ka tome da svoje neuspehe podele s javnošću.
Za leto 2012. godine u moskovskom muzeju „Dom ikone na Spiridonovki“ planirano je otvaranje izložbe slika ruskih umetnika, koje je u prvoj polovini 1990-ih godina kupio osnivač muzeja Igora Vozjakov. Ekspozicija obećava jake utiske – prva imena ruske umetnosti: Ivan Ajvazovski, Nikolaj Rerih, Aleksej Bogoljubov, Boris Kustodijev. Muzejski značaj svakog platna potvrđen je stručnim zaključcima, koje su potpisali vodeći eksperti iz najvećih ruskih muzeja.
Početkom 2012. godine doneta je odluka da se izvrši ponovna ekspertiza slika kako bi se isključila i najmanja sumnja u to da su radovi originali. Kakvo je bilo razočarenje organizatora izložbe kad se ispostavilo da je od 15 slika devet vešto urađenih falsifikaa. Po cenama iz 2012. godine šteta iznosi oko deset miliona dolara.
Rukovodstvo muzeja je donelo odluku bez presedana. Prvi put se u Rusiji izlažu falsifikovana platna uz sve prateće zaključke – kako pozitivne, tako i negativne. To će omogućiti da se skrene pažnja na problem falsifikata na tržištu ruskog slikarstva, kao i na mnogobrojna pitanja povezana s ekspertizom slikarskih dela i dela dekorativne i primenjene umetnosti u Rusiji, smatraju organizatori izložbe koja je danas otvorena.
Igor Vozjakov kaže da „treba prevladati izvesnu inerciju koja je svojstvena ruskom društvu i da ne treba da se stidimo da kažemo da bivamo prevareni.“
Po njegovim rečima, prilično je česta situacija kad kolekcionar, otkrivši u svojoj kolekciji falsifikat pokušava da reši problem bez podizanja preterane buke – ili da vrati rad prodavcu ili da dobije svoj novac, ili da pokuša da ga preproda.
Istovremeno, stručnjaci govore o ljudskom faktoru, o tome da je rad na prepoznavanju falsifikata krajnje složen i ostavljaju sebi pravo na grešku. Međutim, problem je u tome što danas stručnjak ne snosi nikakvu materijalnu odgovornost za grešku zbog koje na kraju štetu trpi prevareni kupac.
Na konferenciji za novinare koja je održana pre otvaranja izložbe direktor Naučno-istraživačke nezavisne ekspertize „P.Tretjakov“ Aleksandar Čvala naveo je žalosne cifre: po njegovom iskustvu vršenja ekspertize, najviše trećina slika ruskih umetnika iz druge polovine XIX veka u ruskim kolekcijama su originali, a situacija s delima ruske avangarde je još želosnija. Situacija može da se promeni samo sistematskim pristupom vršenju ekspertize umetničkih dela, organizacijom strukovnog udruženja i maksimalnom transparentnošću u svim fazama utvrđivanja autentičnosti umetničkih dela. Aleksandar Čvala smatra da treba uvesti svojevrsne „lične karte“ – dokumenta u kojima će biti navedeni istorija dela, sve faze restauracije i rezultati različitih ispitivanja.
Po rečima Igora Vozjakova ovakva akcija neće imati negativan uticaj na razvoj ruskog tržišta antikviteta, već će, naprotiv, pomoći u njegovom čišćenju.
„Kolekcionari treba da izvrše ponovnu analizu predmeta iz svojih kolekcija,- smatra on. – Na kraju nas očekuje niz suđenja, i to ne samo na teritoriji Rusije.“
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- slikarstvo
- izložba
- antikviteti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















