Tri velike države poigravaju mišićima na fonu pustih ostrva
Rusija i Kina su u nedelju počeli zajedničke šestodnevne manevre ratne mornarice u Žutom moru kod istočne obale Kine. Manevri su se vremenski poklopili sa novim zaoštravanjem teritorijalnog spora između Kine i njenih suseda, posebno Filipinima i Vjetnamom.
Predmet spora su pusta ostrva i atoli u Južno kineskom moru, koji se nalaze u zoni veoma bogatih podvodnih nalazišta nafte i gasa.
Šest zemalja jugoistočne Azije imaju aspiracije na ostrva arhipelaga Spratli u Južno kineskom moru, gde su otkrivena bogata nalazišta nafte i gasa. Ta činjenica stalno prouzrokuje porast zategnutosti u ovom regionu i pokušaje okupacije ostrva, koralnih rifova i sprudova.
Sredinom aprila, konflikt između Kine i Filipina umalo se nije pretvorio u otvoreni vojni sukob. Vojni brod filipinske Ratne mornarice otkrio je u blizini rifa Skarboro – njegov kineski naziv je ostrvo Huanjan – kineske ribarske brodove. Uskoro su pristigli brodovi obalske straže Kine koji nisu dozvolili filipincima da ih zaplene.
U slučaju otvorenog vojnog sukoba sa Kinom, Filipini ne bi imali nikakve šanse, međutim oni su stari saveznici SAD, koji su ih i podržali u ovom teritorijalnom sporu tako što su uputili u ovaj region borbene brodove i jedinicu marinaca. U isto vreme tamo su započeti zajednički vojni manevri mornarica gore navedenih zemalja uz učešće Japana, Australije i Južne Koreje.
Razume se da Kina nije bila voljna da se povuče i obavestila je o početku manevara u spornim vodama. Ne bi u tome bilo ništa začuđujuće, ukoliko se u celu situaciju neočekivano nije uključio treći igrač – Rusija.
Moskva i Peking formalno nisu saveznici, ali zajednički održavaju manevre u opasnoj blizini snaga ratne mornarice SAD, pritom Kina je uputila preko 4000 vojnika i 16 brodova, od kojih je 5 raketnih razarača, 5 raketnih fregata, 5 raketnih čamaca, brod podrške i brod vojne bolnice. Na strani Kine u manevrima su zastupljeni i 13 aviona i 5 brodskih helikoptera.
Rusija je uputila četiri borbena broda Tihookeanske flote: raketnu krstaricu „Varjag“, velike protivpodmorničke brodove „Admiral Vinogradov“ i „Maršal Šapošnikov“; kao veliki protivpodmornički brod Severne flote „Admiral Tribuc“. U regionu se nalaze i brodovi podrške „MB-37“ i „Pečenga“.
Na taj način, kod obala nekolicine nenaseljenih ostrva u Pacifiku nastala je neviđena gužva – tamo su se nagurali vojne mornarice sedam država, od kojih su tri – velike države.
Pritom i Moskva sa Pekingom, i Vašington sa saveznicima uveravaju da su njihovi manevri bili unapred planirani, i nisu pretnja i nemaju veze sa teritorijalnim sporom.
U takvim izjavama, nema sumnje, ima dosta lukavosti, ali je očigledno i to, da tri velikih igrača u ovoj konfliktnoj situaciji imaju svoje ciljeve.
Što se Kine tiče sve je manje-više jasno: njena želja da stavi pod kontrolu bogata nalazišta ako nisu naizgled, na neki način poštena, onda su u svakom slučaju je razumljiva. Osim toga Peking visoko poštuje svoj značaj, i u datoj situaciji mu ne odgovara da se povuče.
Učešće Rusije u ovom neobjavljenom konfliktu na prvi pogled deluje čudno: Moskva u svakom slučaju ne može da pretenduje na ovaj naftonosni region. Ali Rusija ima, možda i ne toliko očigledne, međutim ne manje važne rezone: prvo, da napomene svetu, da je ona takođe velika država i da je u stanju da rešava vojno-političke zadatke u bilo kojim delovima sveta, a drugo, i to je osnovno, da demonstrira - da Moskva i Peking uopšte nisu strateški suparnici i potpuno su sposobni na saradnju i „eksplozivnim“ situacijama.
Ali najzanimljiviji je aspekt konflikta i motivima SAD. Sasvim skoro je Pentagon najavio plan povećanja snaga u Aziji. U skladu sa novom odbrambenom strategijom, koju je prezentirao predsednik Barak Obama početkom godine, Sjedinjene Države vrše premeštanje svojih snaga u svetu. Tako je bilo saopšteno o neznatnom smanjenju evropskog kontingenta američkih snaga, ali istovremeno granice Evropske zajednice, kao i bliskoistočni region, biće ojačani protivraketnom odbranom.
Poseban aspekt vojne strategije tiče se preraspodele snaga u korist Azijskog i Pacifičkog regiona. U štampi su već iznete pretpostavke, da će na razmeštanje sistema protivraketne odbrane u Aziji Kina odreagovati na takav način, da će se protesti Rusije činiti kao „obična igrarija“.
Možda je današnja vojnopomorska gužva u jednom zasebno uzetom deliću Pacifika početak velikog konflikta, ali ne oko malih i bespomoćnih Filipina nego na relaciji SAD – Kina.
A Rusija, svojim posrednim učešćem u lokalnom konfliktu, jednostavno pametno koristi povoljnu priliku, da ne bi ostala po strani u predstojećoj velikoj igri.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: SXC.hu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















