Početna stranica > Novosti

Da li je realna pretnja od hiperinflacije u EU

Da li je realna pretnja od hiperinflacije u EU
26.04.2012. god.

Evropska Centralna banka krenula je putem inflacije, tvrdi glavni ekonomista nemačkog koncerna Degusa Torsten Polajt. Uzrok je težnja Evropske CB da po svaku cenu spreči bankrotstvo problematičnih država. Jeftini krediti u ukupnoj vrednosti od preko bilion evra nisu podeljeni bankama tek tako. Finansijske institucije treba da iskoriste „zlatnu kišu“ za otkup hartija od vrednosti u cilju podržavanja njihove vrednosti na berzi. Torsten Polajt, ipak, plaši se da planovi ECB neće naići na odaziv kod banaka koje mogu da puste dobijena sredstva u druge ciljeve. A tada će tim Marija Dragija morati još jednom da uključi mašinu za štampanje para. Upravo tako i može da se sklizne u hiperinflaciju.

Profesor Hans-Hening Šreder mada ne deli tako radikalan zaključak, sa opreznošću ipak priznaje:

U principu ono što sada čini Evropska banka jeste pokušaj da se stabilizuje budžet. Sa druge strane ona objavljuje (i to odgovara tendenciji za koju se zalažu mnogi evropski političari), da štednja ometa napredak i potrebno je mnoštvo stimulansa za ekonomski rast. Ali vi znate da postoji i druga ekonomska škola – kejnsianska, prema kojoj država treba da uzme finansije u svoje ruke i da stimuliše rast. Postoji u škola koja oštro tvrdi: država nema šta da radi u ekonomiji. I Evropska banka takođe. Ulogu regulatora treba da ima tržište. Sam sam naklonjen drugom gledištu, ali vidim i opasnosti u takvoj policiti nagomilavanja ogromnih novčanih masa i porasta pretnji od inflacije.

Andrej Nečajev, bivši ministar ekonomije RF i šef banke Ruska finansijska korporacija smatra: strategija ECB sadrži u sebi rizike inflacije. Ali preterano je govoriti o hiperinflaciji.

Svojevremeno evropljani su ekonomsku i finansijsku krizu smenili dužničkom. Sada oni dužničku državnu krizu smenjuju dužničkom opšteevropskom. I žele da je savladaju između ostalog pomoću malog napumpavanja inflacije. Dovoljno standardna monetaristička mera.

Teorijski, naravno, može se pretpostaviti i najgore, kada se proces veštačke inflacije otme kontoli. Ipak, teško da će stvar doći do toga da će evropljani početi da uvijaju duvan u novčanice od sto evra koje su izgubile svaku vrednost, kao što je to činio sa banknotama od sto maraka junak Remarka posle Prvog svetskog rata.



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA