Kontinent mira i sloge?
5. maja 1949. godine je bio formiran Savet Evrope. U čast toga je osnovan Dan Evrope – praznik mira i sloge, koji je bio pozvan da ujedini Evropljane. Da li je uspešno ostvarena inače velika ideja evrointegracije? Šta misle o Evropi obični građani Rusije i elita zemlje, zašto se u samoj Rusiji, članici Saveta Evrope, praznik ne obeležava? Komentar člana ruskog pen-Centra, pisca Mihaila Velera, čije su knjige izdate u Francuskoj, Italiji, Holandiji, Bugarskoj i Poljskoj.
Kod većine građana Rusije, onih, koji nigde ne idu, a koji crpe informacije isključivo sa TV-a formirana je predstava o Evropi kao mestu, gde dobro žive, odlično zarađuju, doduše, tamo ima mnogo migranata, homoseksualaca. Tamo nemaju poverenje prema Rusiji, želeli bi da ovladaju njenim prirodnim bogatstvima i diktiraju svoju volju. Iritiraju demonstracije u Grčkoj: izobestili su se od lagodnog života. Žele da dobiju platu najmanje tri hiljade evra mesečno. Kamo sreće da bi i mi takvu imali! Za liberalne ruske intelektualce (ima ih 2 do 3 miliona u zemlji sa 140 miliona stanovnika) Evropa je zvezda-vodilja. Liberali odobravaju sve što potiče odande: evropske vrednosti, oblik demokratije, vide u EU neki prototip svetske vlade. Međutim, deo krugova Rusije oko vlasti često se distancira od Evropljana, smatra Savet Evrope smetnjom, a Evropski sud nekim zlokobnim organom, koji smeta pravnom sistemu, krši sopstvene političke i ekonomske interese. Inače, bilo bi pogrešno da se misli da su Rusi mnogo zabrinuti za evropske poslove. Dovoljno je i svojih problema…
Rusija je jedan od glavnih davalaca za budžet Saveta Evrope. Međutim, po pravilu Rusi ne smatraju sebe Evropljanima. Zašto? Mišlenje Fjodora Lukjanova, glavnog urednika časopisa Rusija u globalnoj politici.
Savet Evrope je bio formiran na ostacima Starog Sveta, posle Drugog svetskog rata. SSSR u tim procesima nije učestvovao, a savremena Rusija ne oseća svoje učešće u toj istorijskoj dimenziji. Učlanili smo se u organizaciju u drugom periodu svog razvoja, 1996. godine. Mada smo često nezadovoljni referatima eksperata Saveta Evrope o situaciji s ljudskim pravima kod nas, nikada nismo izjavili o napuštanju te organizacije. Članstvo u njoj je deo respektabelnog imidža savremene evaropske zemlje. Pošteno govoreći, ovde nikada nisu usvajali odluke koje bi ozbiljno kršile renome Rusije. I to, čak ni u oštrim momentima kao što su čečenski rat ili rusko-gruzijski konflikt 2008. godine. Verdikt Evropskog suda o poznatom predmetu JUKOS takoje je potpuno prihvatljiv za ruske vlasti.
Dan Evrope je usmeren na ujedinjenje Evropljana, međutim, velika ideja evrointegracije je danas na raskršću, - smatra doajen ruske ekonomije, profesor Evgenij Jasin.
Odluka o uvođenju jedinstvene valute i izjadnačenju ekonomija razvijenih zemalja nedovoljno je promišljena. Zajednička valuta traži striktno regulisanje, kada nedostatak sredstava kod jednih se pokriva na račun drugih, uspešnijih. U EU niko, čak ni najslabiji ne žele da izgube suverenitet. Prestiž se mora platiti - ogorčenim protestima stanovništva, političkom nesigurnošću, svađama unutar evrozone. Ima li izlaza? Samo jedan. Jake zemlje EU otprilike istog nivoa su u evrozoni, ostale su sa sopstvenom nacionalnom valutom. Posle izbora u Francuskoj i Nemačkoj, mislim, vidićemo kretanje u tom smeru.
Profesor Jasin bi hteo putem radio Glas Rusije da čestita Dan Evrope svojim prijateljima evropskim naučnicima – partnerima Više škole ekonomije, čiji je naučni rukovodilac u toku više godina naš sagovornik.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















