Tamne mrlje terorističke akcije 9/11
U bazi SAD u Gvantanamu počinje sudska rasprava u vezi sa predmetom verovatnog organizatora terorističkih akcija 11. septembra 2001. godine Halida Šejha Mohameda i njegovih pomoćnika. Zločin, koji je uticao na geopolitičku kartu sveta i predstave o bezbednosti, sve do sada izaziva ogromno društveno interesovanje i ima različita tumačenja. Neki eksperti smatraju da u tom slučaju ima mnogo zagonetaka, te sud neće uspeti da ih otkrije.
Proces, koji će voditi specijalna vojna komisija, može da traje najmanje godinu dana. Očekuje se da će osumnjičeni biti optuženi za terorizam, masovna ubistva, otmicu aviona i niz drugih zločina, usled kojih je poginulo skoro 3 hiljade ljudi. Međutim, i dalje je otvoreno pitanje o naručiocima terorističke akcije. Proteklih godina je u svetu nastalo mnogo vrezija tih događaja.
Niz konspirologa tvrdi da su eksplozije bile rezultat zavere neke tajne svetske vlade. Tobože je njen cilj kontrola država uz pomoć koaliciih vojnih snaga, koje su dobile dozvolu za borbu protiv zla ili onog, što smatraju za zlo. Drugi kažu da je iza toga mogla da stoji američka vlada, specijalni resori ili odbrambeni resor, čiji je budžet posle tragedije višestruko povećan. Uz svu, činilo bi se, apsurdnost tih verzija jedno je očito: posle septembra 2001. godine spoljna politika SAD i inače Zapada postala je agresivnija. Demokratija na bajonetima je postala stabilan trend Vašingtona, u šta se svet ubedio na primerima Iraka i Avganistana. Proširene su takozvane privatne armije, koje sklapaju ugovore od više milijardi radi izvršavanja specijalnih vladinih zadataka van SAD.
Međutim, prema mišlenju politikologa Pavla Zolotarjova, najverovatnije je da iza terorističkih akcija stoji Al-Kaida.
Dalji događaji, između ostalog, likvidacija lidera te organizacije, potvrđuju to. Što se tiče delatnosti SAD posle terorističkih akcija, tu ima dva pravca: akcije van svoje teritorije i unutrašnja politika. U oblasti unutrašnje politike SAD su uspešne: terorističkih akcija više nije bilo. U spoljnoj politici uspeha ima manje. Administracija predsednika Buša je odlučila da je uz pomoć vojne sile moguće pobediti teroriste i likvidirati opasnost. Jedan od elemenata te strategije je bila prisilna demokratizacija država, za koje su one smatrale da im je potrebna. Pored toga su SAD demonstrirale sposobnost da lažu na svetskom nivou, trvdeći o nalaženju nuklearnog oružja u Iraku. Inače za taj period su karakteristične geopolitičke greške. Situacija na Bliskom Istoku očito svedoči o tome.
Teroristička akcija 9/11 ostaje zagonetka, kao i ubistvo predsednika Kenedija, - smatra Leonid Poljakov.
Najjednostavnije i radikalno suprotne verzije su: terorističku akciju je organizovala Al-Kaida pod rukovodstvom Osame bin Ladena ili je ona plod napora specijalnih resora SAD. On,i koji tako misle, imaju ozbiljna obrazloženja. Između ostalog, bin Laden se dugo nalazio pod patroniranjem CIA. Osim toga, teroristička akcija se desila u vreme dubokog ekonomskog pada, posle kojeg je Amerika objavila rat terorizmu u čitavom svetu. To je naglo promenilo ekonomskeu konjunkturu. Takođe strategija SAD krjaem 1990-h godina u utvrđivanju svog liderstva u svetu počela je da zalazi ćorsokak. Zato je trebala teroristička akcija da bi SAD bile objavljene glavnom zemljom u borbi protiv svetskog terorizma.
Ako je svet posle 2001. godine postao znatno manje bezopasnim, nego ranije, same SAD su izvukle pouku. Toliko monstruoznih zločina tamo više nije bilo. To se postiglo na račun najveće reorganizacije američkih organa vlasti i stvaranja ministarstva nacionalne bezbednosti. Inače, mnogi Amerikanci smatraju da su vlasti postigle miran život na račun organičenja građanskih sloboda i totalne kontrole društva.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: en.wikipedia.org/upstateNYer/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- terorizam
- teroristi
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















