Poklonjeni milioni za evro

Državni kapital u Kristal banci, koji je 2002. godine prodat Hipo Alpe Adria banci za jedan evro, vrijedio je milion i 948.000 maraka, dok je državni kapital u Banjalučkoj banci, koji je prodat "Verano motorsu" iz Beograda za sedam miliona i 564.000 maraka, vrijedio 16 miliona i 484.000 maraka, utvrdile su revizorske kuće "Best" i "Edišn".

- Revizorska kuća je utvrdila da je neto imovina Banjalučke banke, neposredno prije privatizacije, vrijedila 19 miliona i 624.000 maraka, a ukupna aktiva 119 miliona i 346.000 maraka. Budući da kupac, nakon privatizacije banke, kao većinski vlasnik raspolaže ukupnom aktivom, poklonjeno mu je 111 miliona i 782.000 maraka. To je razlika između procijenjene vrijednosti aktive i prodajne cijene državnog kapitala - rekao je Borislav Bijelić, predsjednik Komisije za reviziju privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama RS.

Revizorska kuća u svom izvještaju takođe navodi da u procjenu vrijednosti državnog kapitala u Banjalučkoj banci nisu uključena sredstva koja su se, prema revizorskom izvještaju na dan 31. decembra 2001. godine, vodila kod Centralne banke u iznosu od šest miliona i 55.000 KM i kod drugih banaka u iznosu od šest miliona i 34.000 maraka.

- Ukupna vrijednost neto kapitala Kristal banke, neposredno prije privatizacije, iznosila je dva miliona i 578.000 maraka. Državni kapital, koji je u ukupnoj vlasničkoj strukturi činio 75,55 odsto, vrijedio je milion i 948.000 maraka, i to je trebalo da bude početna prodajna cijena - rekao je Bijelić. On je istakao da pri procjeni vrijednosti državnog kapitala u Kristal banci nisu uzeti u obzir obučenost i vještina kadrova, vrednovanje organizacije i raspoložive tehnologije i specifični vidovi unutrašnje vrijednosti banke, koji mogu da vrijede više od kapitala koji se prodaje.

- Prodavac je, prilikom utvrđivanju početne cijene, morao da uzme u obzir i ove parametre, ali to nije učinjeno - dodao je Bijelić. Prema njegovim riječima, Komisija za reviziju privatizacije uputila je juče Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci procjene vrijednosti državnog kapitala u Kristal banci i Banjalučkoj banci, zajedno s pratećim pismom.

- Ti dokumenti, zajedno sa izvještajem Glavne službe za reviziju javnog sektora RS koja je već ukazala na niz nezakonitih radnji prilikom privatizacije Banjalučke i Kristal banke, mogu da posluže Okružnom tužilaštvu kao osnova za dalje vođenje postupka - rekao je Bijelić.

On ističe da je još rano govoriti da li je bilo ko oštećen privatizacijom ove dvije banke.

- Ukoliko dođe do sudskog postupka, sud će utvrditi ko je i u kolikom iznosu oštećen. Revizorskim izvještajima samo je izražena sumnja u nezakonitost privatizacije Banjalučke banke i Kristal banke. Za te nezakonite radnje, ukoliko se utvrde, biće odgovorna lica koja su bila ovlašćena da potpišu ugovore o prodaji državnog kapitala u Banjalučkoj i Kristal banci - rekao je Bijelić.
Provjera naplate kredita

Komisija za reviziju privatizacije došla je do spoznaje da su skoro sve privatizovane banke, bez ikakvog pravnog osnova, pokrenule proceduru naplate kredita koji su, prema zakonu, bili isknjiženi iz ukupne aktive banaka na teret državnog kapitala.

- Njihovu naplatu može da vrši samo Ministarstvo finansija RS. Komisija će posebnim dopisom pokrenuti pitanje naplate pomenutih kredita kako bi se taj novac vratio u budžet RS - rekao je Borislav Bijelić.