Početna stranica > Novosti

Najkrasnija u prestonom gradu

Najkrasnija u prestonom gradu
24.05.2007. god.
Na mestu gde su se nekada nalazila vizantijska utvrđenja, koja su bila zaštita od dolazećih slovenskih plemena, i gde su postojala naselja još od neolitskog doba, podigao je knez Lazar svoj prestoni grad. Vreme izgradnje tvrdog grada Kruševca vezuje se za sedamdesete godine četrnaestog veka. U pisanim dokumentima pominje se nekoliko godina kasnije: u darovnoj povelji manastira Ravanice, u povelji kojom knez Lazar potvrđuje privilegije Dubrovčanima i u dokumentu kojim kneginja Milica 1395. potvrđuje povlastice manastiru Svetog Pantelejmona, na Svetoj gori. I Konstantin Filozof u "Žitiju despota Stefana Lazarevića", govoreći o knezu Lazaru, potvrđuje da je on podigao grad Kruševac:
"U svome životu sazda tvrde gradove, sazda i zvani Kruševac, u kome podiže najkrasniju crkvu velikome prvomučeniku arhiđakonu Stefanu, radi molitve za uvek spominjanoga sina svoga, tj. despota Stefana’’. Tako je nastala prestona crkva, poznata kao Lazarica, koja je delila sudbinu Lazarevog grada, koji je izgubio svoj značaj padom u turske ruke 1455, postavši Aladža Hisar (Šareni grad).
Dolaskom Turaka crkva je postala "za Srbe nepristupačna’’ i vremenom zapustela. Krovni pokrivač je iskorišćen za izgradnju saraja velikog vezira, a crkva pretvorena u staju za konje. Za vreme kratke austrijske vladavine u Kruševcu (18. vek) izvršene su izvesne popravke i crkva oslikana, ali je ponovo "dospela u rđavo stanje’’, jer u jednom opisu iz doba Kočine krajine stoji da"... u ovom mestu ima 150 turskih i 120 hrišćanskih kuća... i jedna vrlo velika crkva, zidana, gotovo propala, koja je bila dvorska crkva srpskoga kneza Lazara’’. Crkva je postala aktivna i u vreme četvrtog austrijsko-turskog rata, kada je došlo do promene crkvene slave, koja se posvećuje rođenju Presvete Bogorodice. Tako je zapisano i na zvonu koje je kasnije crkvi poklonio Karađorđe.
Prva obnova je počela posle oslobođenja Kruševca od Turaka, kada je crkva "otvorena, očišćena, malo oltara pregrađeno i narod se moli Bogu...’’ Druga obnova je izvršena 1843, u vreme kneza Aleksandra Karađorđevića, kada je urađen ikonostas koji i danas postoji, a stari živopis "premalterisan’’. I kasnije popravke, izmene i doziđivanja, vršeni "iz dobrih namera’’, uveliko su izmenili prvobitni izgled. Ozbiljna restauracija započeta je početkom 20. veka. Stručni nadzor i kontrolu vršio je arhitekta Ministarstva građevina Pera J. Popović.

  • Izvor
  • danas.co.yu
  • Povezane teme


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA