Novi lovac za NATO skupo košta
Planovi obnove ratnog vazduhoplovstva SAD i njihovih vodećih saveznika iz NATO-a vezani su pre svega sa serijskom proizvodnjom lovca F-35. Ali oni mogu biti dovedeni u pitanje zbog stalnog skoka njegove cene. Pri tome zemlje drugog ešalona NATO-a će biti primorane da nastave da koriste polovnu tehniku američke ili sovjetske proizvodnje.
Izbor dva svojstva od tri glavni je problem novog kandidata na dužnost glavnog lovca ratnog vazduhoplovstva NATO-a. F-35 je zamišljen upravo tako: kako savremeni polifunkcionalni lovac, dostupan po ceni. Ipak vrlo brzo se ispostavilo da savremeni polifunkcionalni lovac ne može da bude jeftin. A one polifunkcionalne letelice koje se mogu nazvati relativno jeftinim, biliže se penziji fizički ili zastarevaju moralno.
Izvor problema sa F-35 postala je upravo težnja da se od ovog aviona napravi konj za vuču za sve, spojivši u jednom modelu protivrečne zahteve različitih rodova avijacije. Razume se, varijante F-35 ozbiljno se razlikuju, ali ukupna platforma dovela je do teškoća u adaptaciji letelice za konkrente zahteve različitih rodova vojske. I cena je počela da skače.
Na kraju danas se projekat nalazi u krajnje opasnom međustanju. Porast cene lovca dovodi do redukovanja planova za kupovinu novih letelica, a smanjenje narudžbina preti novim skokom cena, kao što se već desilo sa starijim bratom F-35, lovcem F-22.
Indikativna je sitaucija oko ratnog vazduhoplovstva Holandije, uobičajena za mnoge mlađe partnere SAD iz NATO-a. Prvo je postojao plan da se kupi 85 letelica F-35 za holandsko ratno vazduhoplovstvo koji je smanjeno do 60 letelica, a zatim do 50. Danas Holandija planira da se ograniči kupovinom 52 aviona. Sa 131 do 90 smanjeni su planovi kupovine F-35 za italijansko ratno vazduhoplovstvo. U nezvesnom stanju se našao program isporuka F-35 za Kanadu i
Australiju. Ne zna se koju količninu najnovijih aviona će hteti da kupe Velika Britanija, Turska, kao i Japan koji nije član NATO-a.
Treba pomenuti i avione sovjetske proizvodnje koji su ostali u naoružanju mnogih zemalja. Sa rumunskim MiG-om 21. sve je jasno: ove letelice će narednih godina biti zamenjene na F-16. A poljski, slovački, bugarski Migovi 29 imaju sve šanse da posluže još 15-20 godina. Posebno je zanimljivo u tom pogledu raspoloženje Poljske, gde su Mig-29 pripremili za otpisivanje još do 2010. godine, ali danas ove letelice planiraju da ostave u naoružanju do 2030, tako i F-16. Do tog momenta fizička starost letelica će preći 40 godina za Mig-29 sovjetske proizvodnje i 30 godina za F-16 proizvodnje 90-ih godina.
U zemljama trećeg sveta svi procesi protiču drastičnije. Broj država koje mogu sebi da dozvole kupovinu aviona pete generacije, izuzev naftnih monarhija i regionalnih giganata poput Indije, teži nuli. Osvnovna masa kupaca borbenih aviona htela-ne htela istiskivaće se na tržište polovnih aviona, ili će otići onom proizvođaču koji bude predlagao nove i jeftine avione. Danas je proizvođač takve tehnike koji skoro da nema alternativu Kina sa klonovima Mig-21 i novim avionom FS-1, napravljenim na toj platformi. Moguće da ruski proizvođači aviona treba da razmisle o alterantivi kineskoj ponudi. Kako se ne bi polagale sve izvozne nade isključivo u lovce Suhoj, koji se od modifikacije do modifikacije sve više kreću ka sektoru visokotehnoloških, ali vrlo skupih, dostupnih ograničenom broju bogatih kupaca.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/createordie/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















