Iz života vrana-intelektualaca
Zoopsiholozi iz Moskovskog državnog univerziteta Lomonosov proučavaju intelektualne sposobnosti velikokljunih vrana sa južnih Kurila. Projekat proučavanja socijalnog ponašanja pojedinačne populacije ovih ptica se realizuje prvi put. Inovativni načini nalaženja hrane – od otvaranja konzervi kljunom do krađe jaja iz kokošinjaca – čine lokalne vrane idealnim objektom za naučnu analizu.
Velikokljune vrane obitavaju na Sahalinu, Kurilskim ostrvima i u Japanu. Po boji one liče na obične crne vrane, razlikuju se od njih masivnim kljunovima, velikim razmerama i repovima u obliku klina, posebno primetnim u letu. Naučnici sa biološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta posmatraju ponašanje velikoključnih vrana u njihovoj prirodnoj sredini, u naselju Krabozavodsku na ostrvu Šikotan. Ovde ih je oko 150, što je mnogo za neveliko naselje. Prvo su ptice u naselje privukli otpaci fabrike ribljih konzervi, ali sada ih nema dovoljno za sve. I postepeno velikokljune vrane su zauzele u naselju istu nišu kao i psi lutalice u gradovima, čiji život u potpunosti zavisi od čoveka. Vrane su našle mnoštvo načina da izvuku maksimalnu korist od ljudske blizine, rekao je za Glas Rusije zamenik direktora za naučni rad dražvnog prirodnog zabrana Kurilski Maksim Antipin:
"Vrane nalaze hranu na vrlo originalna način. One probijaju ključnom limene koznerve i jedu sadržaj. Obično konzerve kojima je prošao rok trajanja nalaze na đubrištima ili ih kradu u kućama. Mogu jednostavno da ulete kroz otovren prozor i da odvuku sa trpeze neke poslastice. Vrane su se prilagodile da kradu jaja iz kokošinjaca, ubijaju piliće, obično kolektivno. Jedna od vrana obaveštava o dolasku domaćina, a druge vrše krađu. Takođe uništavaju bašte, i uglavnom je to takođe kolektivni posao. Vrana je socijalna ptica."
Vrane proždrljivci ne gnušaju se ničega. Izvlače iz gredica šargarepu, tikvu razbijaju na pola i jedu srce, jabuke sakupljaju sa drveća, ribu kradu pred očima ribara. Zoopsiholozi smatraju da takve metode nalaženja hrane kod vrana ne mogu da budu urođene. Kako bi se utvrdio način predaje navika stečenih tokom života u susedstvu sa čovekom, od odraslih na mlade ptice, naučnici su označili 25 ptića određenim kombinacijama raznobojnih prstnova, nastavlja Maksim Antipin:
"Na taj način mesec dana pošto ptići izlete iz gnjezda, naučnici mogu da posmatraju njihovo dalje odrastanje, kako se mladunci prilagođavaju za život u kolektivu, u jatima, koji socijalni položaj u njima zauzimaju, kako počinju da love, koliko brzo se adaptiraju na čoveka."
Zoopsiholozi sa Moskovskog državnog univerziteta završavaju istraživanja socijalnog ponašanja južnosahalinske populacije velikokljune vrane početkom septembra. Zajedno sa rezultatima doneće sa ostrva Šikotan dokumentarni film o odnosima vrana sa lokalnim stanovnicima i domaćim životinjama.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/blueathena7/cc-by-nc/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- životinje
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















