Norveški fjordovi nisu mesto za sijestu, ili kako postati viking
Dobre plate su posledica prihoda od eksploatacije rudnika, kao i nafte i gasa i dozvoljavaju da norveško kraljevstvo i dalje ostane van domašaja oluje Evropske krize. Ali, u potpunosti izbeći globalna previranja je nemoguće čak i u surovim norveškim fjordovima. Prema podacima Uprave za imigraciju, samo prošle godine u potrazi za poslom, u Norvešku je došlo više od 200 hiljada stranaca, uglavnom građana Evropske unije. Čini se da, kraljevstvo i dalje ima potencijal za prihvat migranata. Ali, taj potencijal očigledno nije dizajniran za tako velike migracije radnika, rekao je u intervjuu za „Glas Rusije“, vanredni profesor Moskovskog državnog instituta zamakroekonomiju, Aleksej Volkov:
"Ne mislim da svi ovi migranti traže posao u naftnom sektoru, jer naftna industrija zapošljava svega jedan odsto radne snage. Mislim da oni traže posao u različitim sferama. Norveška je bogata zemlja, i ima jaku socijalnu politiku. Raditi tamo je u dobro, ali biti podstanar - to je skupo, no ipak izvodljivo. Kako Norveška nije formalno članica EU, ona je slobodna da samostalno odlučuje u vezi sakretanjem radne snage. Ovaj veliki broj migranata mogu doneti neku napetost u društvo, tako da ne mislim da ovaj proces može dugo da traje."
Dovoljno je podsetiti na prošlogodišnje tragične događaje u vezi sa imenom Brejvik, koji ukazuju na moguće reakcije domaćeg stanovništva Norveške, povodom naglog povećanja broja radnika migranata, kaže Volkov.
"Ne slučajno, ovih dana, u norveškom parlamentu, debatovalo se na temu Roma iz Rumunije, Bugarske i Slovačke, koji su bukvalno okupirali teritoriju kraljevstva. Za razliku od diplomaca iz Grčke, Španije i Italije, Romi nisu zauzeti traženjem posla, već prosjačenjem. Ali,poslanici smatraju da je predlog „Partije napretka“- nacrt zakonske zabrane prosjačenja, nedemokratski i nisu ga podržali."
Verovatno, zato i ne bi trebalo da čudi da priliv onih koji žele da ostanu u zemlji fjordova- raste. Po podacima Centralnog biroa statistike Norveške, već sada količina migranata, čini 12% od ukupnog broja stanovništva kraljevstva, nešto manje od 5 miliona ljudi. Računajući na sadašnju dinamiku, 2040.godine, svaki 4. žitelj Norveške biće potomak migranata.
sijesta - šesti čas dana, tj. popodnevni odmor, spavanje posle ručka
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/ Jean-Baptiste Bellet /cc-by 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- Norveška
- posao
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















