Na Jamal – za Lukomorjem
Drevnu prestonicu bajnog Lukomorja traže u Sibiru na poluostrvu Jamal. Svaki građanin Rusije od malih nogu zna da je tamo zeleni hrast, koji i danju i noću obilazi učeni mačak. Ispalo je da je veliki Puškin opisao realno mesto. Naučnici jamalskog odelenja Ruskog geografskog društva (RGD) organizovali su ekspediciju da bi našli to mesto. Oni nameravaju da čamcima plove više od 600 kilometara i pripreme materijale za ekološko-zavičajni muzej za turiste.
Lukomorje kao toponim postoji već u toku više od tri stoleća, ali na sarim kartama iz 15. i 16. veka ono se može lako naći. U atlasu poznatog flamanskog geografa Merkatora Lukomorje se nalazi u severnom delu Zapadnog Sibira blizu reke Ob. Postoji tamo i grad Kosin – čuveni arheološki spomenik, gde se od 1932. godine vode iskopine, - ispričao je Glasu Rusije naučni sekretar jamalskog odelenja Ruskog geografskog društva Igor Kuznecov.
- To je bio grad-tvrđava. Prema prethodnim podacima, na teritoriji Lukomorja je živeo poseban narod – Lukomorci. Pretpostavljamo da je to jedan od severnih naroda. Potvrđuje to postojanje na reci Poluj naselja Zeleni Jar, gde su pre nekoliko godina našli grob i mumiju. Danas se ona nalazi u muzeju grada Salehard, u staklenom sarkofagu.
Prema rečima naučnika, u Lukomorju se nalazi nekoliko zabrana. Tu je bogata netaknuta priroda. Nema gradova ni industrijske proizvodnje, odnosno, to je ekološki čista zona, koja je nekad bila mesto, gde su živeli ljudi, zato u zemlji ima mnogo artefakata. Uskoro će ovamo doći ekspedicija RGD da bi tražila drevnu prestonicu zagonetne zemlje, - objašnjava stručnjak.
- Na drevnim kartama je obeležen grad Serponov. On se nalazi blizu izvora reke Poluj, odnosno, u srcu Lukomorja. Tražimo ga. Ekspedicija, koja će biti održana u septembru, baviće se time. Željni smo da ga nađemo, ali nije to jednostavno – tundra, močvare, šume. Međutim, moramo da pokušamo.
U poslednje vreme netaknuta mesta Sibira privlače mnoge istraživače. U tajgi Kuzbasa traže jetija. Bilo je organizovano nekoliko ekspedicija u nadi da će naći tragove snežnog čoveka. Domoroci tvrde da šumski stanovnici kradu stoku i ratuju sa medvedima. Taj humanoid je postao simbol regiona. Zašto se ne bi tražilo Lukomorje na Jamalu? Tim pre što za razliku od zagonetnog jetija njegovo postojanje je naučno potvrđeno. I bajni sižeji se često zasnovani na realnim činjenicama. Naprimer, brvnara na kokošjim nogama, - kaže Igor Kuznecov, poreklom iz Sibira.
- To su hantijske brašnare, koje postoje sve do sada. Koriste ih za pravu namenu. One su na stubovima. I to nisu ih stavili tamo, nego su tražili 4 ariša, testerisali ih, a na panjevima gradili kućicu. Korenje je zaista podsećalo na kokošju nogu.
Što se tiče Lukomorja, - uveren je naučnik, - to će mesto privlačiti turiste. Ljudi teže drevnoj istoriji, želimo da im to omogućimo, - kaže on. Učesnici ekspedicije planiraju da će razraditi kompleks maršruta za ekskurzije u drevnu zemlju. Tu se planira izgradnja turističkih baza – u staroruskom, neneckom i hantijskom stilu. Na reci Poluj će biti sagrađen kompleks zgrada za održavane izložaba, festivala i naučnih simpozija. To će biti svojevrsni most između prošlosti i današnjosti tog regiona, - smatraju autori projekta Lukomorje.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- arheologija
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















