Kurilska ostrva: umetnost kraja sveta
Kurilska ostrva su vulkanski arhipelag između Kamčatke i japanskog ostrva Hokaido. Ovaj ostrvski niz odvaja Ohotsko more od Tihog okeana.
Arhipelag čine dva paralelna ostrvska grebena, Veliki i Mali kurilski greben. Prvi izveštaj o Kurilskim ostrvima doneo je ruski putnik i istraživač Vladimir Atlasov.

Ljudi su povremeno, sa manje ili više uspeha, pokušavali da obuzdaju snagu iskonskih prirodnih sila koje gospodare Kurilskim ostrvima. Kao svojevrsni spomenik ukrotiteljima toplote skrivene u nedrima zemlje, u podnožju vulkana Baranski na ostrvu Iturup nalazi se jedna od malobrojnih geotermalnih stanica u Rusiji.
Brodovi ruske Tihookeanske flote koriste prolaze među ostrvima južnog dela kurilskog arhipelaga kako bi izašli na otvoreni okean. Preostala dva prolaza kojima se sa azijskog kopna može doći do Tihog okeana, Sangarski i Cusimski, nalaze se pod kontrolom drugih država, dok su prolazi središnje i severne grupe Kurilskih ostrva manje istraženi i nepogodniji zato što zimi mogu i da se zalede.
Kurilska ostrva su mesta neponovljive lepote, koja, međutim, još uvek nisu uređena kao nacionalni centar ekološkog turizma. Najveće prepreke su cene avionskih karata i nerazvijenost infrastrukture.
Priroda je ova ostrva ukrasila mnoštvom reka, vodopada, izvora tople vode, vulkana, jezera i proplanaka. Termalni izvori i fumarole (pukotine iz kojih izlaze dim i para) stvaraju pravi prizor iz bajke u podnožju vulkana Baranski. Neponovljivi kontrasti krajolika i biljnog i životinjskog sveta kao da su sišli sa veličanstvene palete nekog slikara impresioniste.
Jesenjin u jednoj svojoj pesmi kaže o Rusiji: „Ni kraju ni koncu traga, / pogled u sjaj potone“. Ko uspe da ode na Kurilska ostrva može da kaže da je kraj sveta video; ali i ovde, kao i u Rjazanju, pogled tone u jesenjinski sjaj. Malobrojni posetioci ovog kraja zaista liče na hodočasnike.
Voda koja okružuje ostrva bogata je ribom i drugim plodovima mora. Osim toga, prema proračunima naučnika, rezerve nafte i gasa u vodama oko južnih Kurila iznose oko 300 miliona tona. Međutim, ove brojke izgledaju potpuno beznačajno prema prirodnim lepotama ovog ostrvskog venca.
IZVORNI LINK VESTI
- Izvor
- Ruska reč, RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















