Dvadeset knjiga ruskih pisaca koje svet najviše voli
1. Lolita, 1955.
Jedan od najprovokativnijih romana Vladimira Nabokova. Napisan je na engleskom jeziku. Priča o odnosima između odraslog muškarca i dvanaestogodišnje devojčice raspaljivala je uobrazilju Amerikanaca. Roman je 1962. godine ekranizovao Stenli Kjubrik, a scenario za film napisao je lično Nabokov. Prema verziji Modern Library „Lolita“ je na četvrtom mestu rejtinga 100 najboljih dela napisanih na engleskom jeziku.
2. Zločin i kazna, 1866.
Danas se u Sankt Peterburgu organizuju ekskurzije po mestima gde se odigravala radnja ovog najpoznatijeg dela Fjodora Dostojevskog. To je urbani roman o običnom studentu sa Napoleonovim kompleksom. Dostojevski je bio prinuđen da ga napiše, jer je prokockao sav novac i nije imao od čega da vrati dugove zajmodavcima. Jedan od najčešće ekranizovanih ruskih romana (8 ekranizacija u inostranstvu) poslužio je i kao osnova za mnoge pozorišne komade.
3. Ana Karenjina, 1873-1877.
„Princip Ane Karenjine“ – tako se u društvenim naukama naziva početak romana: „Sve srećne porodice liče jedna na drugu; svaka nesrećna porodica nesrećna je na svoj način“. Mnoge čitaoce iritiraju i glavna junakinja (prilično histerična ličnost) i melodramski sadržaj, ali roman je i pored toga doživeo preko 20 ekranizacija u svetu. Najnovija britanska filmska varijanta sa Kirom Najtli u glavnoj ulozi pojaviće se na velikom ekranu u septembru.
4. Rat i mir, 1863-1869.
„Sprava za mučenje“ svih ruskih đaka (obavezna lektira u njihovom školskom programu), četvorotomni roman-epopeja zamišljen je kao priča o sudbini dekabrista (učesnika ruskog plemićkog opozicionog pokreta 19. veka). Međutim, u potrazi za idejnim izvorima dekabrističkog pokreta Tolstoj je morao da se posveti ratu protiv Napoleona 1812. godine. Oko sedam puta je Tolstoj svojom rukom prepisao ceo roman, a pojedine epizode i preko dvadeset puta. Posle svake redakture on je u sopstvenom romanu nalazio idejne i literarne nedostatke.
5. Braća Karamazovi, 1880.
Najdublje i najsloženije delo Fjodora Dostojevskog. Pisac je umro pre nego što je završio rad na romanu. Postojeći roman je samo prvi deo zamišljene „Životne priče velikog grešnika“. Prema zamisli, Aleksej Karamazov je trebalo da postane revolucionar. Pisac nije dočekao prvi atentat na cara Aleksandra II, a da jeste, taj događaj bi njega, ubeđenog monarhistu, verovatno podstakao da okrene roman u sasvim drugom pravcu.
Aleksandra Guzeva,
Original publikacije
- Izvor
- Ruska reč/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















