UDIO LOŠIH KREDITA KRAJEM JUNA 13,31 ODSTO
Gotovo svaka sedma kuna koju su hrvatske banke posudile firmama i građanima sada je u kategoriji nenaplativih ili teško naplativih kredita.
Taj alarmantni zaključak proizlazi iz najnovijih podataka Hrvatske narodne banke o kvalitetu kreditnih plasmana, a koji pokazuju da Hrvatska u ovoj godini proživljava pravu eksploziju loših kredita.
Prema podacima Narodne banke, krajem juna je u kategoriju djelimično naplativih ili potpuno nenaplativih kredita ulazilo čak 13,31 odsto odobrenih kredita u visini od 38,9 milijardi kuna, koje će banke teško naplatiti od svojih dužnika. Ukupan iznos kredita koje su hrvatske banke odobrile svojim klijentima krajem juna iznosio je nešto manje od 291,9 milijardi kuna.
Kriza se posebno prelomila preko leđa hrvatskih firmi koje muku muče s preživljavanjem na potonulom hrvatskom tržištu i tržištu EU, koje upravo udara novi talas recesije - piše "Jutarnji list".
To je posljedica velikog rasta loših kredita u hrvatskom bankovnom sistemu. Tako je krajem 2008. u kategoriju teško naplativih i nenaplativih kredita ulazilo nešto manje od pet odsto odobrenih kreditnih plasmana, da bi sada, tri i po godine poslije, njihov udio bio trostruko veći.
"Firme propadaju, a ljudi ostaju bez posla. Posljedica toga je da mnogi više ne mogu vraćati kredite", ocjenjuje Ante Babić, nezavisni ekonomista, koji smatra da će udio loših kredita u ukupnim kreditima u Hrvatskoj nastaviti rasti do nivoa od oko 15 odsto, iako sporijom dinamikom nego do sada.
U tekstu se navodi da je to slaba utjeha za oko 300.000 nezaposlenih i one koji će to tek postati, kao i za firme. Podaci HNB-a pokazuju da je udio loših u ukupnim kreditima kod preduzeća polovinom godine dostigao skoro 23 odsto, što znači da firme muku muče s otplatom skoro svakog četvrtog kredita. Posebno su problematična mala i srednja poduzeća.
U kojoj je mjeri kriza urušila sposobnost građana da uredno servisiraju svoje kreditne obaveze vidi se po podatku da je krajem krajem 2008. u kategoriju loših kredita ulazilo manje od četiri odsto kredita koje su banke plasirale građanima, da bi do sredine ove godine taj udio skočio na oko devet odsto.
To znači da je vraćanje gotovo svakog 11. kredita stanovništvu pod znakom pitanja. Pri tome su se za banke kao najrizičniji pokazali hipotekarni krediti, a puno bolje stanje nije ni kod gotovinskih nenamjenskih kredita.
- Izvor
- vijesti.RS
- / www.vijesti.RS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »








