Ruski dani u Francuskoj
Između ostalog ruska kulturna invazija desila se mnogo ranije: pre sto godina čuveni impresario Sergej Đagiljev je doveo ovamo balet i Francuzi su se sa oduševljenjem upoznali sa ruskim igračima, umetnicima, sa muzikom ruskih kompozitora. Aktualni festival predtavlja rusku kulturu mnogo šire – u svoj njenoj raznovrsnosti. Od klasike do mode i folklora. Od prestoničkih umetnika, zvezda svetskog glasa, do predstavnika nacionalne umetnosti raznih republika i regiona Rusije. Ove godine, na primer, Francuzima su dovezli jedinstvenu izložbu drevnih artefakata iz južnog ruskog grada Astrahanja, koji se nalazi na ušću Volge. A sa Severa Rusije, iz Zapadnog Sibira, na festival su stigli učesnici modne revije koja predstavlja radove kreatora Hanti-Mansijskog autonomnog okruga.
Ipak okosnica festivalskog programa, kako priznaju sami Francuzi, biće nastup proslavljenog igračkog ansambla Berjozka. To je jedan od najpoznatijih ruskih kulturnih brendova. Svojim čuvenim „plovećim korakom“ Berjozka već treći put obilazi planetu oko ekvatora – takvo rastojanje se dobija ako se saberu sve maršrute koje je ansambl prevladao za pola veka gostovanja. A za one koji su videli njene nastupe, Berjozka zauvek ostaje simbol Rusije, uverava u intervjuu za Glas Rusije rukovodilac kolektiva Mira Koljcova.
- Berjozka praktično ne reaguje na smenu modnih trendova, na diktat novog vremena – epohu Interneta i gadžeta. Ali ni u jednoj zemlji u svetu kolektiv nisu prekorevali za zastarelost. Mira Koljcova objašnjava to time što je osnivač ansambla Nadežda Nadeždina formirala estetiku koja ne zastareva.
-To je ako hoćete nova filozofija stvaralaštva u ansamblu. To nije samo narodni scenski ples, to je priča, novela. Mi smo klasični koreografski, ne folklorni ansambl. Folklor je samo komponenta. Nadeždina je imala tri komponente stvaralaštva. To su klasika, folklor i autorsko mišljenje umetnika, njegov talenat. Nadeždinu su poredili sa ruskim književnim klasicima – Kuprinom, Čehovom, Nekrasovom. Ona je sabrala u svom stvaralaštvu sve ono što je svojestveno ruskom čoveku, ruskoj duši. A mi se trudimo da nastavimo njene velike tradicije, da ih sačuvamo i razvijemo. U belim rukavicama prilazimo nasleđu majstora. Zašto očavava ovaj ploveći korak? Zašto današnja kola očaravju i ljudi sede bez daha? Zato što je sve to zasnovano na duhovnosti. I glupo je reći da nema duše. Ima. Ne radi se o plovećem koraku – to je naravno veliko otkriće Nadeždine, ali ono počiva ne samo na tehnici plesa, koliko na stanju duše, emocijama.
Ansambl Berjoska učestvuje i u održavanju takozvane Ruske noći u Dvorcu festivala i kongresa 24. avgusta. Ovaj dan je za Kan poseban – ode se proslavlja oslobođenje grada od fašističke okupacije u vreme Drugog svetskog rata. I ruski festival u čast ovog događaja pripremio je veličanstveni šouza goste i stanovnike Azurne obale. Osim toga, Rusi će uručiti čuvenim Francuzima Počasni znak Z aistaknuti doprinos jačanju kulturnih veza Rusije i Francuske. Na spisku dobitnika ove nagrade prethodih godina su Moris Drjuon, Pjer Karden, Mišel Legran, Mirej Matje, Šarl Aznavur, Patrisija Kas... Ovogodišnji dobitnik je gradonačelnik Kana Bernar Brošan.
Ruski festival u Kanu će se završiti 27. avgusta baletom Krcko oraščić u izvođenju vaspitanika Permskog koreografskog koledža – jedne od najboljih baletskih škola Rusije.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















