I Republika Srpska može slijediti primjer Kosova

Jirži Dinstbir, nekadašnji UN-ov izaslanik za ljudska prava za bivšu Jugoslaviju, žustro se protivi priznanju Kosova, pošto bi ono, po njegovom uvjerenju, unijelo trajnu nestabilnost u cijeloj Evropi, pa čak i šire. Uoči današnje sjednice češke vlade, na kojoj bi trebalo da bude donesena odluka o tome hoće li službeni Prag priznati Kosovo, Dinstbir upozorava da kosovski primjer mogu slijediti secesionisti iz raznih dijelova Evrope, među njima i Republike Srpske.

"Jer, ako jednom dozvolite da se granice mijenjaju po etničkom principu, kako ćete onda zaustaviti druge", pita se Dinstbir u intervjuu za "Nezavisne", ističući kao živ primjer zahtjeve makedonskih Albanaca poslije osamostaljenja Kosova.

NN: Vjerujete li Vi da će Češka danas priznati Kosovo?

DINSTBIR: Ovdje traje velika rasprava o tome - vladajuće partije su podijeljene, a opozicija je protiv. Ipak, vidjećemo šta će biti na sjednici Vlade. Lično, nadam se da će bar odgoditi odluku o priznanju. Češka vlada ne žuri s odlukom, već nekoliko ljudi koji to žele da urade nabrzinu, prije NATO samita u Bukureštu. Veoma je važno da se obezbijedi široka rasprava o ovom pitanju, jer je većina Čeha protiv priznanja Kosova. Pošto postoje čvrsti argumenti protiv priznanja, nadam se da naša vlada neće donijeti takvu odluku i da će omogućiti da se o tome otvori široka rasprava. Na kraju, nadam se i da poslije te rasprave, uopšte neće priznati Kosovo.

NN: Može li se problem Kosova odraziti i na druge zemlje bivše Jugoslavije, pogotovo one gdje žive Albanci?

DINSTBIR: To ne samo da je moguće, nego se već sada osjeća na terenu. To se reflektovalo kroz zahtjeve albanske partije koja učestvuje u makedonskoj vladi. Njihovi zatjevi ne mogu biti prihvaćeni, osim ako želimo da dođe do podjele Makedonije.

NN: Može li nezavisnost Kosova zaista uticati i na druge secesionističke pokrete širom Evrope?

DINSTBIR: To se već osjeća širom Evrope. S tim glasovima već se javljaju Južna Osetija, Abhazija, Republika Srpska, Makedonija, Katalonija, Transilvanija, pa čak i Kwebek. Nacionalisti su veoma srećni zbog Kosova.

NN: Može li, prema vašoj procjeni, nezavisnost Kosova uticati na Srbe u Republici Srpskoj?

DINSTBIR: Ne znam, to zavisi od vas iz Banjaluke. To zavisi od odluke vaših vlasti, ali veoma je teško govoriti o tome ako Evropa u 21. vijeku prihvata promjenu granica po etničkom principu. Time se otvara Pandorina kutija, jer se etnički, čak i jezički argumenti posvuda mogu koristiti za promjenu granica, u slučaju da ovaj s Kosovom bude prihvaćen. Naprosto je smiješno vjerovati u tvrdnje nekih političara koji govore o tome da je Kosovo poseban slučaj i da nijedan sličan slučaj neće biti prihvaćen. Ali, ako se jednom otvori pitanje promjene granica na osnovu etničkih i jezičkih principa, onda se rasprava o tome jednostavno ne može zaustaviti.

NN: Prema Vašem mišljenju, šta je najbolje rješenje za Kosovo u ovoj situaciji, da li je to podjela?

DINSTBIR: Ne znam da li je to rješenje, ali činjenica je da ako su etnički principi primijenjeni na kosovske Albance, onda se taj razlog, na primjer, može koristiti i na kosovske Srbe. Međutim, ja mislim da je najbolji način da se Kosovo ne prizna, da se ne mijenjaju granice i da se sva energija koncentriše na Evropu, kroz obnovu i modernizaciju cijele jugoistočne Evrope, kako bi u bliskoj budućnosti postala dio EU. To bi zatvorilo prostor svim daljim raspravama na temu promjene granica.

NN: Srbija je veoma podijeljena u vezi s pitanjem političke stavke u situaciji poslije proglašenja nezavisnosti. Da ste na njihovom mjestu, šta biste Vi uradili?

DINSTBIR: Da sam na njihovom mjestu, ostao bih pri svom mišljenju i ne bih priznao Kosovo. 

Evropa duplira institucije

NN: Dolazak Misije EU izazvao je žestoko protivljenje kosovskih Srba i službenog Beograda. Isključuje li ona Misiju UN-a, koja je nesporno legitimna za sve strane?

DINSTBIR: Ministri spoljnih poslova EU dali su mandat Misiji EU na Kosovu, ali to uopšte ne isključuje Misiju UN-a koja je sada tamo pošto nju može opozvati samo Savjet bezbjednosti UN-a. Zato ćemo na terenu praktično imati situaciju funkcionisanja duplih institucija, jer su obje misije na terenu. Svaka država, pa na primjer i Češka, može da ostane u strukturama UN-a, ali ne mora da prizna nezavisnost Kosova.