U NATO idu Hrvatska i Albanija, odluka o Makedoniji odložena

Lideri NATO složili su se na samitu u Bukurestu, da upute potiv za članstvo u Alijansi Albaniji i Hrvatskoj, dok je odluka o Makedoniji odložena, zbog neriješenog spora sa Grčkom oko naziva te zemlje, potvrdio je španski ministar spoljnih poslova Migel Moratinos.

"Grčka je saopštila da za sada ne postoje uslovi da se postigne konsenzus da se poziv uputi i Makedoniji. Tako će biti pozvane samo Albanija i Hrvatska," rekao je Moratinos.

Grčka je ranije saopštila da će uložiti veto na integraciju Makedonije u NATO, sve dok spor oko naziva bivše jugoslovenske republike ne bude riješen.

Lideri NATO, takođe, nisu uspjeli da se dogovore da li da pozovu Ukrajinu i Gruziju u Akcioni plan partnerstva u Alijansi.

"Stav Njemačke (po pitanju dvije bivše sovjetske republike) se nije promijenio," rekao je diplomata koji je prisustvovao radnoj večeri kojom je počeo samit Alijanse u Bukureštu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je juče da je još "suviše rano" uvesti Ukrajinu i Gruziju u Akcioni plan partnerstva.

Tome se žestoko protivi i Rusija, koja takav potez smatra ulaskom NATO u njenu istorijsku sferu uticaja, prenio je Rojters. Saveznici iz EU na samitu NATO u Bukureštu ujedinjeni su u protivljenju zahtjevu američkog predsjednika Džordža Buša da se sa ovog skupa da zeleno svjetlo za budući prijem Ukrajine i Gruzije, piše danas britanska štampa.

Britanski "Indipendent" navodi stav bivšeg šefa britanske diplomatije Malkolma Rifkinda da prijem Ukrajine i Gruzije zapravo predstavlja pitanje hoće li NATO opstati kao pravi odbrambeni savez i da je stoga ulog, s pravom, veliki.

Uz izvještaj sa samita iz Bukurešta, "Gardijan" objavljuje i izvještaj iz Moskve - da je najslavniji ruski živi pisac, Aleksandar Solženjicin, u ruskom listu "Izvjestija" optužio američkog predsjednika Džordža Buša da je nasjeo na "suludu priču" u vezi sa ukrajinskom istorijom.

List objašnjava da osamdesetdevetogodišnji dobitnik Nobelove nagrade tvrdi da je predsjednik Buš prihvatio kao tačne tvrdnje da je Ukrajina bila žrtva holokausta pod režimom Jozefa Visarionoviča Staljina tridesetih godina prošlog vijeka.

Solženjicin u svom tekstu ne imenuje američkog predsjednika, koji je u ponedjeljak u Kijevu položio vjenac kraj spomenika žrtvama gladi iz perioda od 1932.godine do 1933. godine, ali je jasno poručio da žrtve gladi tada nisu bili samo Ukrajinci već milioni stanovnika SSSR-a, a da su mnogi komunistički lideri koji su odgovorni za te gladne godine zapravo bili Ukrajinci.