Pravoslavna crkva posebno ugrožena

Autoritativna i u društvenom životu većine evropskih zemalja veoma prisutne organizacije, Međunarodni fond jedinstva pravoslavnih naroda, održao je u Moskvi od 25. do 27. marta, Godišnju skupštinu.
Na njoj su regionali predstavnici upoznali Pokroviteljski savjet, kojim predsjedava Aleksij II, patrijarh moskovski i cijele Rusije, sa uslovima i okolnostima u kojima pomjesne pravoslavne crkve obavljaju svoj pastirski rad i problemima sa kojima se bore u ispunjavanju svoje jevanđelske misije.
Na osnovu izvještaja Svjetskog savjeta crkava, koji se redovno dostavlja svim kanonskim crkvama, ocijenjeno da je pravoslavna crkva u Crnoj Gori posebno ugrožena. Zato je na Skupštini, poseban prostor u informisanju dat Slavku Krstajiću, predstavniku Fonda za Crnu Goru i Srbiju. On je dokumentovano i detaljno informisao o svim problemima sa kojima se suočava pravoslavna crkva u Crnoj Gori.
Patrijarh moskovski i cijele Rusije, obraćajući se Krstajiću uputio je podršku mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju i episkopu budimljansko-nikšićkom Joanikiju, i istakao da ima povjerenja u pravilan odnos predstavnika državnih institucija Crne Gore prema problemu pravoslavne crkve u Crnoj Gori. On je rekao da očekuje da će svi nesporazumi biti riješeni, kako u Crnoj Gori, "tako i u svim državama u kojima se poštuje kanonsko ustrojstvo Crkve Božije, uz uvažavanje svih novonastalih vjerskih zajednica i udryženja građana na vjerskim osnovama
Predsjednik komiteta za nauku i obrazovanje u Vrhovnoj Radi (Skupštni) Ukrajine, Katarina Samolik, podržala je Krstajića, naghlasivši da je sve podsjeća na situaciju već viđenu u njenoj zemlji krajem `90-ih.
- Očigledno je da su isti kreatori i scenaristi planova da se svi važniji pravoslavni hramovi (katoličke i islamske još ne diraju) dekretima pretvore u spomenike kulture i da njima upravlja država preko svojih institucija. Čuvena Sofija kijevska je sada prazna, hraldni spomenik kulture, u kome se služi liturgija samo sa pismenim dopuštenjem inistar kulture - podsjetila je ona.
Savjetnik za vjerska pitanja predsjednika Bugarske, Jelisaveta Milenova istakla je da je slična situacija u njenoj zemlji skoro dovela do građanskog rata i da je država hitnim donošenjem zakona o odnosima Crkve i države regulisala navedene probleme. Oni su tačno definisali koja vjerska zajednica ima status kanonske crkve, a koja nevladina organizacija i udruženje građana na religioznim osnovama.
Prof. Nihoritis iz Grčke, podržao je Milenovu i najavio konkretne poteze njegove katedre i grčkog ministarstva vjera po tom pitanju.
Učesnici Skupštine pozvani su na simpozijum koji će se krajem maja održati u Crnoj Gori, a tema je odnos države i crkve, sa posebnim osvrtom na situacijom u našoj zemlji. Potvrđujući učešće na simpozijumu, oni su kazali da će dati doprinos u rješavanju ovog, po njima, potpuno indukovanoh, politički obojenog problema.

O obrazovanju

Patrijarh Aleksij II, u zaključnom izlaganju istakao je da je Fond realizovao u potpunosti predviđeni plan, a za narednu godinu najavio nove aktivnosti.
Onn je istakao da posebnu pažnju moraju obratiti na prosvetni, obrazovni i socijalni apsekt djelatnosti, u svim zemljama u kojima se nalaze njihova predstavništva.