Prevodimo sa ruskog
Prevod ruske književnosti na strane jezike bila je centralna tema Drugog Međunarodnog kongresa prevodilaca, otvorenog u Moskvi.
Za dva dana rada – 7. i 8. septembra – prevodioci iz 30 zemalja su razmotrili pedesetak profesionalnih pitanja. Na primer: teškoće prevoda Čehova i Nabokova na japanski jezik i perspektive savemene ruske književnosti u Brazilu. Novi engleski prevod Zločina i kazne Fjodora Dostojevskog i prozu Zahara Prilepina u francuskoj verziji. Uz to i prevod na italijanski jezik realija ruske ”logoraške proze” i čitanje ruskih dečijih knjiga na nemačkom. Prevodilac iz SAD predlaže da se razmišlja o posebnom dostojanstvu ruske književne reči, a njegov kolega iz Finske razmišlja o savremenom položaju samog prevodioca: Šta je on – kulturni ambasador, zanatlija ili karika u izdavačkom lancu?
Učesnik sa ruske strane – predsednik udruženja Majstori književnog prevoda Aleksandar Livergant, došao je na kongres sa svojom temom: Novi prioriteti u prevodilačko-izdavačkoj politici. U intervjuu za Glas Rusije on je rekao:
- Veoma želim da se sretnem sa kolegama koji se bave istim poslom, ne samo prevode na ruski, već sa ruskog. Takvi susreti jednom u dve godine izuzetno su korisni za razmenu stvaralačkih kontakata i nekakve realne poslove. Slični kongresi u drugim zemljama se nisu organizovali – Rusija je u tom smislu bila inicijator pojave koje nema više nigde.
Moskovski međunarodni kongres prevodilaca nije samo poligon za komunikaciju profesionalaca. To je u prvom redu poluga za popularizaciju ruske književnosti u inostranstvu – važan deo savremene kulturne politike Rusije. Upravo u tom cilju prvi kongres je utvrdio program Instikt prevoda – sistem materijalne podrške stranih prevodilaca ruske proze i poezije. Tome služi i novi projekat koji se nalazi u razradi. On je bio jedna od tema aktualnog kongresa, primetio je Aleksandar Livergant:
- Na pomolu je formiranje takozvanog Doma prevodilaca. Tačnije prevodioci sa ruskog će imati mogućnost da dolaze u Rusiju, da žive u Podmoskovlju ili u okolini Peterburga i da rade – da prevode, koriste arhive, biblioteke, kontaktiraju sa ruskim kolegama.
Kao važan događaj kongresa je prva ceremonija nagrađivanja dobinika premijer Čitaj Rusiju. Na današnji dan to je jedina ruska nagrada koja se dodeljuje za najbolji prevod dela ruske književnosti na strane jezike. Objašnjavajući njen značaj, zamenik rukovodioca Rospečati Vladimir Grigorjev je podsetio:
- U sovjetsko vreme prilično dugo je podržavana škola prevoda sa ruskog na strane jezike i vodeći slavisti su u izvesnoj vermi bili učesnici književnog procesa koji se dešavao u SSSR. Poslednjih 20 godina ovim pitanjem se niko nije bavio, tako da danas u suštini nema aktivne infrastrukture za popularizaciju ruske književnosti na stranim tržištima knjiga.
Nagrada Čitaj Rusiju efikasan je način da se popravi situacija. Između ostalog, na nju pretenduje 15 prevodilaca: iz Španije i Argentine, SAD i Francuske, Kine i Poljske, Italije, Velike Britanije i Nemačke. I ta raznolikost geografije najbolji je dokaz novog, rastućeg interesovanja za rusku književnu reč.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- književnost
- jezik
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















