Francuska i Nemačka ne mogu da se dogovore
Između Francuske i Nemačke i dalje se pojavljuju neslaganja, koja sve dalje odlažu koordinisanje odluke u borbi protiv evropske krize. Poslednji spor Berlina i Pariza izbio je oko spasa Grčke. Francuska predlaže da se Atini da više vremena za sprovođenje finansijskih reformi, a Nemačka se zalaže kategorički protiv novog popušatnja i traži od Grka da ispune smanjenje budžeta u predviđenom roku.
Kako bi dobila novu porciju spasilačke tranše, Grčka je do narednog petka dužna da smanji državne troškove za 11 i po milijardi evra. Ipak Atina do danas ne uspeva to da uradi. Kako bi se zemlja spasila od bankrotstva, premijer Francuske Žan-Mar Ero predlaže da se Grčkoj da više vremena za finansijsku reformu. Ali Berlin se sa takvim stavom kategorički ne slaže i insistira da Grčka odobri plan smanjenja troškova u roku. Po mišljenju eksperata, kategoričnost Nemačke vezana je sa tim što bilo koje odlaganje po grčkom pitanju preti Berlinu dodatnim troškovima. Komentar eksperta analitičke agencije Investkafe Ane Bodrove.
- Nemačka strana odlično zna da ako Grčkoj pruži dodatno vreme za budžetsku štednju, za konsolidaciju finansijskih sredstava, za razradu dodatnih antikriznih koraka, to će neminovno povući za sobom dodatne finansijske troškove. Tačnije u suštini reč je o trećem paketu pomoći. Tako nešto zona evra ne može sebi da dopusti.
Grčko pitanje nije jedina protivrečnost koja se pojavila između Nemačke i Francuske u poslednje vreme. Strane takođe ne mogu da se dogovore o vremenu pokretanja jedinstvenog bankarskog regulatora na bazi Evropske Centralne banke. Francuzi agituju da se pokrene proces njenog formiranja već ove godine, ali Berlin insistira da ovo pitanje ne bude vezano vremenskim okvirima. Po mišljenju rukovodioca Centra za nemačka istraživanja Evropskog instiuta Vladislava Belova, ništa neobično u takvim neslaganjima po ekonomskim pitanjima između Nemaca i Francuza nema.
- Ovde nema tako oštre konfrontacije. Odavo se zna da Francuska i Nemačka imaju različite prilaze regulatorima, različite prilaze regulišućim mehanizmima. Sada se vrši postepeno zbližavanje. To se videlo i za vreme Sarkozija, vidi se i za vreme Olanda, i tržišta su spremna za takvu diskusiju, takvo oštro razmatranje.
Prema zamisli evropskih lidera, evropski bankarski regulator može da spase problematične kreditne organizacije u pojedinoj zemlji koja je deo zone evra direktno, a ne preko vlade. Eksperti smatraju da će to omogućiti stabilizaciju situacije u finansijskom sektoru Starog Sveta. Između ostalog, ako čak realizacija ove inicijative bude odložena i kriza se pogorša, Rusija nema čega da se plaši. Kako su ranije izračunali u rejting agenciji Standard end Purs, kriza u zoni evra us vakom slučaju neznačajno će dotaći bankarski sitem Rusije i ZND.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii» / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















