Posao odmah za brokere i kuvare
- Od tada se mučim da dođem do posla, ali ide veoma teško. Javljam se na svaki oglas koji iole odgovara mojoj struci, a ruku na srce, i nema ih baš mnogo jer moje zanimanje izgleda ima malu prođu na tržištu - priča Aleksandra sa malo nade da će uskoro doći do posla u svojoj struci.
Zvanje ekonomskog tehničara, objašnjavaju u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, jedno je od takozvanih opštih zanimanja koja poslodavci retko traže. Takva je, prema rečima Dragana Đukića, direktora za zapošljavanje pri NSZ, i sudbina svršenih gimnazijalaca, ali i brojnih drugih zanimanja koja su se ranije fabrikovala u školama a sada tržištu rada nisu potrebna. Na tom spisku su i pomoćni daktilografi, izrađivači gornjih i donjih delova obuće, metalosekači čiji su posao savremene mašine učinile suvišnim.
Za razliku od njih, navodi Đukić, do posla lakše dolaze licencirane knjigovođe, kuvari, pekari, mesari, barmeni, oftalmolozi, fizioterapeuti.
- Novi trendovi na tržištu pojačali su tražnju za
inženjerima informacionih tehnologija, agentima i analitičarima osiguranja, brokerima, ekonomistima specijalizovanim za finansije i bankarstvo kao i kvantitativnu ekonomiju - navodi on.
Posebno teško do posla dolaze stariji radnici. Često isključivo krivicom poslodavaca koji ih protivno zakonu diskriminišu tražeći samo mlađe radnike. Bude tu i nerealnih zahteva pa firme, recimo, kada traže pravnika žele isključivo mlađeg od 30 godina, sa položenim pravosudnim ispitom i pet godina radnog iskustva. Iako je vrlo teško da čovek do tih godina i položi pravosudni ispit i stekne petogodišnje radno iskustvo.
A istovremeno na spisku beogradske filijale NSZ, kako za „Blic“ navodi Milica Paunović, savetnik u ovoj filijali, ima više od 600 diplomiranih pravnika starijih od 45 godina. Njih praktično niko neće. Reč je o ljudima sa višegodišnjim radnim iskustvom koji su u firmama proglašeni za tehnološke viškove ili su radili u bivšoj saveznoj administraciji a sada su na birou.
- Oni su deprimirani. Hteli bi da rade. Javljaju se na konkurse, ali od toga slaba vajda jer poslodavci traže samo mlade - navodi Paunovićeva i dodaje da zapravo nije problem kvalifikacija ovih radnika već tržište koje ih neće.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u Srbiji se u proseku na posao čeka oko 44 meseca.
- Kada se govori o tome zašto zapošljavanje kod nas ide tako sporo često se može čuti da je razlog za to neusklađenost ponude i tražnje. To je samo delimično tačno. Naši nastavni programi zaista nisu dovoljno prilagođeni zahtevima tržišta rada i to se mora menjati, ali ja mislim da je ključni problem mala produktivnost naše privrede i slaba potražnja za radnicima - pojašnjava Đukić.
Viškovi tek slede
Znatnije smanjenje nezaposlenosti, prema proceni Dragana Đukića iz NSZ, ne treba očekivati ni ove ni sledeće godine. Pogotovo zato što sledi još jedan, poslednji talas privatizacije, a procene su da potencijalni višak radnika u neprivatizovanim preduzećima iznosi oko 300.000.
Top pet
Lako se zapošljavaju
- licencirane knjigovođe
- kuvari
- pekari
- brokeri
- agenti osiguranja
- ekonomski tehničari
- gimnazijalci
- pomoćni daktilografi
- metalosekači
- izrađivači gornjih i donjih delova obuće
- Izvor
- blic.co.yu
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















