EU štedi na nezaposlenima?
Uoči vandrednog samita lidera EU o budžetskim pitanjima, zakazanog za 22-23. novembar, u EU se pojavila ozbiljna pukotina. Ministri ekonomije i finansija 27 zemalja okupljeni u Briselu ne samo da nisu mogli da usaglase parametere izdvajanja sredstava za borbu protiv nezaposlensoti. Oni su odbili da razmatraju dato pitanje u uslovima finansijske krize. Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.
Nastala situacija je podsetila na danas postojeću dubinsku protivrečnost dva antikrizna modula u EU – smanjenje državnih troškova i stimulisanje ekonomskog rasta – istakao je u razgovoru za Glas Rusije šef odeljenja za međunarodna tržišta kapitala IMEMO RAN Jakov Mirkin:
- Reč je o merama koje jedna drugoj protivreče – konsolidaciji budžeta i osiguranju ekonomskog rasta. Prvo je po pravilu smanjenje troškova, smanjenje radnih mesta u budžetskom sektoru, uvećanje poreza, između ostalog u pogledu najbogatijih slojeva stanovništva. Sve to naravno stvara recesivnu situaciju i dovodi, kako se to desilo u Grčkoj, pre do pada ekonomije nego do povratka na putanju sabilnog ekonomskog razvoja.
Posebno treba istaći da je Savet EU na nivou ministara ekonomije i finasija rešio je da prikoči rad socijalnih programa pod pritiskom poslanika Evropskog parlamenta. Ovde igra ulogu potreba da poslanici slušaju raspoloženja svojih birača. A oni nisu ni malo naklonjeni „prelivanju“ sredstava iznadcionalnih ekonomija za potrebe suseda – makar i iz najboljih namera.
Ali šef sektora za političke integracije Evropskog instituta RAN Nikolaj Kavešnikov nije sklon da preterano krivi za nastalu sitauciju ministre i evropske poslanike. U razgovoru za Glas Rusije on je podsetio da glavna obaveza u borbi sa nezaposlenošću i u realizaciji drugih socijalnih programa ipak leži na nacionalnim vladama:
- U sferu borbe protiv nezaposlenosti EU je uključena samo delimično. Ona istupa pre kao neki pomoćni instrument. Veći udeo odgovornosti u datoj oblasti leži upravo na nacionalnim vladama. Radi se o tome što finansijska praksa EU pretpostavlja izdvajanje u okviru odgovorajućih projekata i programa ne više od polovine neophodnih sredstava. Drugim rečima, radi se ne o finansiranju, već o sufinansiranju. A preostalu polovinu treba da traže nacionalne vlade. Jasno je da je vrlo šteko činiti to u uslovima finansijske krize i socijalno-ekonomskih problema u konkretnim državama.
Privlači pažnju da su na spisak zemalja lišenih finansijske pomoći za borbu protiv nezaposlenosti linijom EU dospele ne samo problematične Španija i delimično Italija, već i sasvim bogate Austrija, Danska, Finska i Švedska. Broj nezaposlenih u njima nije za sada preteći, ali šta bude ako se i dalje nastavi smanjenje programa za razvoj i stimulisanje ekonomije?
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















