Kjoto kroji kapu Rusiji
Kjotski protokol nije opravdao očekivanja Rusije. Na 18. konferenciji OUN o klimi data je izjava da RF neće prihvatiti na sebe obaveze za drugi period važenja projekta. Za pet godina postojanja sporazuma sve zemlje-članice su uspele da smanje količinu emitovanja gasa po sistemu staklene bašte u atmosferu, a neko je na tome čak zaradio i novac. Zašto
„Kjoto“ Moskvi više nije zanimljiv?
Rusija je Kjotski protokol potpisala u martu 1999. godine, ali ga je ratifikovala tek 5 godina kasnije. S čime je to povezano za „Glasu Rusije“ je nešto rekao direktor Instituta za globalnu klimu i ekologiju Jurij Izrael:
- Protokol je ratifikovan isključivo zbog političkih razloga. Između ostalog, time je bio uslovljen ulazak u STO. Da nismo ratifikovali Kjotski protokol on ne bi mogao da stupi na snagu, zato što su se tamo zbirali poeni. A poenima su se smatrali izduvni gasovi koje emituju sve zemlje i trebalo je prikupiti 55% svih zemalja iz spiska br. 1 protokola. Bez RF i bez SAD to se ne bi ostvarilo.
Po dogovorima iz 2005. godine Rusija je po količin gasa po sistemu staklene bašte trebalo da ostane na nivou iz 1990. godine u prvom periodu važenja protokola. Ovo je obećavalo veliku korist, jer je poslednja godina postojanja SSSR bila vreme aktivne proizvodnje izduvnih gasova. A posle raspada Sovjetskog Saveza postalo je jasno da se Rusija u skorije vreme neće približiti nivou emitovanja izduvnih gasova svih republika.
Nakon pet godina rada u okviru protokola stručnjaci nisu došli do nedvosmislenih zaključaka. S jedne strane, količina izduvnih gasova se smanjila, prodaja kvota je popunila budžet, ali najavljene količine nisu bile realizovane, ističe rukovodilac energetskog programa „Grinpis Rusije“ Vladimir Čuprov:
- Nažalost, Rusija nije među zemljama koje su maksimalno iskoristile uslove Kjotskog protokola. U suštini, kupili smo veoma skupu kartu za voz kojim nismo otputovali.
Po ocenama drugih stručnjaka u okviru ugovora Rusija je uspela da primeni tehnologije za uštedu energije i da iskoristi obnovljive izvore energije. Trećina projekata realizovanih uz pomoć KP vezana je za sferu nafte i gasa i za projekte za utilicaziju pratećeg gasa. Samo učestvovanje u protokolu pomoglo je da se reše ovi problemi, smatra konsultant predstavništva Programa razvoja OUN u Rusiji Aleksandar Averčenkov:
- Naše kompanije treba da dobiju na stotine miliona, možda čak i milijardu dolara za ostvareno smanjenje. Zato nije istinakad se kaže da od Kjotskog protokola ništa nismo dobili. Rusija je dobro realizovala ovaj projekat. Dala je doprinos rešavanju klimatskog problema i dobila je nova organizaciona rešenja, nove tehnologije. To je bila i ekonomski i ekološki opravdana delatnost.
Japan i Kanada su već odbili da poštuju obaveze KP od 2013. do 2020. godine (drugi period). Rusija će uzeti pauzu u „Kjotu“ do 2020. godine. Za osam godina na smenu KP će doći novi sporazum. To ne znači da RF istupa iz protokola, već se ima u vidu odricanje od svih pogodnosti: kvota, mogućnosti realizacije i verifikacije projekata. Osim toga Ministarstvo prirode priprema svoj plan za smanjenje emitovanja gasa po sistemu staklene bašte u atmosferu za narednih sedam godina.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















