Džon Montagju: aristokratski i demokratski sendvič
Džon Montagju, četvrti grof od Sendviča, britanski državnik 18. veka, živeo je prilično dugo – 1718-1792. Svoju titulu grofa je nasledio od dede Edvarda Montagjua, trećeg grofa od Sendviča kad je imao deset godina. Vršio je različite vojne i političke dužnosti.
Bio je generalni direktor pošte, prvi lord mornarice i državni sekretar Severnog Departmana (tako se tada zvalo britansko diplomatsko predstavništvo) koje se brinulo za odnose sa Rusijom, Svetom Rimskom imperijom i Švedskom. Sendvič je dao ostavku 1782. godine. Savremenici su govorili da nije baš bio kompetentan i da je bilo malo takvih koji su vršili toliko funkcija, a tako malo uradili. Međutim, savremeni istoričari govore da je lord od Sendviča ipak nešto shvatao i da su se istoričari ranije isuviše oslanjali na mišljenje protivnika grofa. Inače, lord Sendvič je podržavao kapetana Džejmsa Kuka. Upravo je on finansirao ekspediciju Kuka za istraživanje Tihog okeana. Upravo je, u čast prvog lorda mornarice Kuk dao ime otkrivenim ostrvima – Sendvička (sada poznata kao Havajska). Još nekoliko ostrva je nazvano po imenu – Montagjua. Četvrti grof od Sendviča je ostao upamćen, pre svega, zahvaljujući hrani.
Smatra se da je sendvič prvi put pismeno pomenut 24. novembra 1762. godine u dnevniku engleskog istoričara i političara Edvarda Gibona, gde je ovaj opisivao ručak na kome su služili komade hladnog mesa, ili sendviče.
Ne znamo kako su se pojavili tačni podaci o sendviču. Postoji o tome nekoliko verzija. Prema jednoj, lord Sendvič je voleo da igra karte, i to je radio satima. Ne želeći prekidati igru da bi nešto pojeo, naredio je da mu se donese parče mesa između dva komada hleba. Ovako je bilo lako u jednoj ruci držati hranu, u drugoj – karte. Ideja se dopala i njegovim partnerima u kartanju, pa su počeli da naručuju „isto što je i Sendvič“.
Druge verzije se pridržava profesor Nikolas Rodžer, autor biografije četvrtog grofa od Sendviča: on smatra da je prvi sendvič napravljen za radnim stolom.
Misli se, takođe, da je Džon Montagju za vreme svojih putovanja po Sredozemnom moru video kako Grci i Turci jedu lepinje sa svim i svačim unutar njih i odlučio da uradi to isto sa hlebom i mesom.
Sendvič nije odmah stekao popularnost. Bilo je potrebno nekoliko decenija da sendviči pređu okean i osvoje Ameriku. Od „aristokratskog“ porekla, sendvič je postao prava hrana. I danas se smatra da nije dobar sa tačke gledišta dijete, ali je ipak udoban i za piknik, i za posao. Pored toga, za sendvič ne treba nikakav pribor.
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- hrana
- zanimljivosti
- istorija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















