Evroazijska integracija: potrebna snažna informaciona podrška
Stvaranje Evroazijskog ekonomskog saveza treba da bude naredna etapa integracije na postsovjetskom prostoru. Takvo mišljenje su izrazili učesnici međunarodne konferencije Informaciona pratnja evroazijske integracije: ciljevi, zadaci, putevi realizacije, koja je protekla u Moskvi. I po njihovom opštem mišljenju, sada je neophodno jačati informacionu pratnju integracionih procesa.
Integracioni procesi na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza svake godine postaju sve intenzivniji, istakli su učesnici konferencije. I u skorijoj perspektivi, po njihovom mišljenju, glavni zadatak na dnevnom redu treba da bude formiranje Evroazijskog saveza. Govori jedan od učesnika foruma, potpredsednik Fonda za razvoj Evroazijske saradnje Andrej Smirnov.
- Ovaj novi format je zanimljiv državama koje su spremne da mu se pridruže, zato što su sve zemlje na jednakim pozicijama, ovde nema dominacije. Niko nikoga ne vuče na silu. Pokušaji naših partnera na Zapadu – u SAD i EU da govore o tome da Rusija nekog ucenjuje ili da je reč o preporodu SSSR – nije tako. Ova vremena su odavno prošla. Reč je o formiranju prvo Evroazijskog ekonomskog saveza. Rusija pokušava da ponudi takav model saradnje koji bi bio pogodan onim zemljama koje su spremne da se uključe u ovaj proces. Ako budemo jačali nacionalne ekonomije zemalja koje će se pridružiti Evroazijskom savezu, onda će težnja ka integraciji krenuti uzlaznom putanjom.
Bez obzrira na to što ekonomija prevladava, nije reč samo o njoj. Integracija podrazumeva pored svega ostalog opšti humanitarni prostor, kulturu. I ovde važnu ulogu igraju mediji, ističe Andrej Smirnov.
- Uloga medija je ovde ključna. Pošto shvatanje šta je to evroazijska integracija u nezavisnim državama ne postoji. Zato masovni mediji treba da predstave svakom građaninu, stanovniku ove države, zašto mu integracija koristi. Zašto treba da deli ovu ideju.
O evroazijskoj integraciji može da se govori iz raznih uglova, ali treba umeti formulisati problematiku, popularizovati je u medijima. A problema je mnogo, ističe rukovodilac Centra za istraživanje problema susednih i drugih stranih zemalja Tamara Guzenkova.
- Kao prvo to je slabljenje teških migracionih procesa, mada je ovde mnogo toga pozitivnog. To je probem ruskog jezika, formiranja zajedničkih obrazovnih standarda, bez čega nikakve realne integracije ne može da bude. To je problem pogranične saradnje. Mi kao eksperti treba da formiramo ovaj kontent, a novinarima će biti jasno kako da to transliraju u društvo.
Po mišljenju eksperata, u procesu integracije treba aktivnije koristiti nove tehnologije. Danas omladina živi u medijskom prostoru. I ovde su potrebni novi projekti. Jedan od takvih, smatraju stručnjaci, mogao bi dapostane jedinstveni evroazijski informacioni kanal.
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Belorusija
- Kazahstan
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















