SAD nisu dopustile Rusiji i Kini da demonopolizuju Internet
Pod izgovorom borbe protiv cenzure SAD nisu dopustile Rusiji i Kini da probiju američki monopol na Internetu. Na konferenciji Međunarodnog saveza elektroveze (MSE) u Dubaiju nije pošlo za rukom da se postigne dogovor o ovlašćenjima MSE za čitavu mrežu. U čitavoj istoriji dugoj 147 godina, glavna svetska organizacija za telekomunikacije još nije videla takve strasti i sukobe poput onih na poslednjem savetovanju. Ono je završeno 14. decembra odobrenjem uvijene formulacije o aktivnijom ulasku MSE u internet-prostor.
Postignute dogovore SAD, Britanija, Australija i niz drugih zemalja odbili su da potpišu. To čini dokument beskorisnim. Rusija i Kina su predlagale da se preda deo kontrole nad raspodelom web-adresa ili samim državama članicama MSE, ili da se organizije organizacija u okviru UN. Sada je to fatkički monopolsko pravo američkih kompanija. U prvom redu takozvane međunarodne Korporacije za raspodelu imena. Nju nazivaju nezavisnom, ali u stuštini je pod kontrolom ministarstva trgovine SAD.
Ruski eksperti u isti glas govore da SAD ne žele da dele svoj internet-monopol sa nacionalnim vladama. Svet je odavno prestao da primećuje da se svetska mreža zatvara u SAD. Ona se samo zove globalnom, ali svi glavni resursi, serveri, protikoli izlaska nalaze se u SAD, podseća ruski medijski ekspert Anton Korobkov-Zemljanski.
- MSE se odavno izjašnjavala za to da se izrade jedinstvena pravila kako bi sve zemlje delovale u određenom pravnom polju, o kojem će se same jedna sa drugom dogovoriti. Kako bi sve bilo jasno i transparentno. Ali SAD već niz godina ne podržavaju ovakve inicijative, ne žele da se dogovaraju i govore da će same sve to određivati.
Inicijativu Rusije i Kine podržale su zemlje BRIKS, ZND, Bahrein, Saudijska Arabija, OAE i druge države. Mnogim državama se ne dopada što SAD i Zapad imaju kontrolni paket za tako snažnog medijskog nosača kao što je Internet.
SAD su započele bitku za svoja eksksluzivna prava mal te ne godinu dana pre konferencije u Dubaiju. U nju su bili uključeni Kongres, Stejtdepartment, ministarstvo trgovine, sve amabasade SAD, trgovinska predstavništva, američki internet-resurski. U Dubai su SAD poslale najveću delegaciju – preko sto zvaničnih predstavnika. Predlog Rusije i Kine predstavljen je kao napad na slobodu govora, pokušaj da se uvede cenzura, da se Internetu stave lisice.
Ni o čemu što bi bar iz daleka na to ličilo nije bilo reči u ruskim predlozima, kaže ekspert ruske analitičke agencije Investkafe Iljja Račenkov.
- Ne radi se ovde o cenzuri. Radi se o instrumentima kontrole. SAD jednsotavno žele da sačuvaju ove instrumente u svojim rukama. A razlozi cenzure su samo izgovor.
Čitavu ovu kampanju koordinisao je bivši ambasador SAD i bivši koordinator stejtdepartmenta za međunarodna komunikaciona pitanja Dejvid Gros. Stvar je došla do neverovatnih besmislica, sve do kupovine reklamnih prostora u američkim novinama. Njima su Amerikacne plašili apsurdnim tvrđenjima da će Internetom uskoro upravljati sovjetske birokrade iz doba hladnog rata.
MSE je specijalizovana ustanova UN, u koju ulaze 193 zemlje članice međunarodne zajednice. Poslednji put savez je korigovao međunarodne norme veze i telekomunikacije 1988. godine. Tada je u svetu bilo svega 4,5 miliona mobilnih pretplatnika. Danas je takvih pretplatnika 6 milijardi. Broj korisnika Interneta dostiže 2,5 milijarde ljudi.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: SXC.hu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















