
ŽENSKA LEPOTA NEKAD I SAD (PO BORISU AKUNJINU)
Zajednička osobina negdašnjih lepotica:debljina ili najblaže rečeno- popunjenost
I pored svih razlika u njihovom zaslepljujući prelepom izgledu, lepotice nekadašnjih vremena imaju i jednu (nezaobilaznu), može se reći zajedničku taktičko-tehničku karakteristiku:sve su one debele, ili u nekoj manjoj meri popunjene. Sve do XIX veka mršava žena se po definiciji nije mogla smatrati lepom, jer bi to bio oksemoron. Jer sama reč“dobri „ označavala je „debeli „(„podobrio se „, to jeste „postao je deblji, udebelio se „), dok pridev „mršav, mršava mršavo“ bio sinonim za reč “slab, slaba, slabo“. To potiče verovatno iz pvobitnih vremena kad se oskudevalo u hrani, pa je korpulentna životna saputnica mogla postati mršava kao rezultat neredovne i oskudne ishrane. Krvožedna verzija pretpostavlja da se sa debelom ženom/ljubavnicom u slabo zagrejanim srednjovekovnim odajama prijatnije spavalo. Ali reproduktivna funkcija je takođe bila važna za osobe od kojih se očekivalo da rađaju, pa su široka bedra i snažna bista izgledala perspektivnije za tu funciju i bila su presudna za negdašnji dobar ukus. Ostali delovi tela nisu bili od nekog posebnog značaja, pa ni krive noge nikako nisu mogle nauditi rejtingu čarobnice zbog nedostupnosti istih delovanju očinjeg vida. Na slikama španskih kraljeva, kao što je poznato, nogu uopšte nije bilo, bar se nisu videle ni na jednom platnu.
Kad je utvrđen savremeni kanon ženske lepote?
I zbilja, kad se to i gde utvrdio kanon savremne ženske lepote i ko je to uradio ?Od kada su to bucmaste i podebele lepotice prestale da budu kraljice lepote ustupajući tron mršavicama I neurednim zamazankama?
Carica Jevgenija vratila Parizu status svetske prestonice
Glavno istorijsko postignuće carice Jevgenije sastoji se u tome što je ponovo vratila Parizu status svetske prestonice i to nakon višegodišnjige tavorenja u stanju običnog reproducenta palanačkog duha. Pariz kakvim ga danas poznjemo:bulevari, znamenite građevine, fasade, bleštatost Luvra, opera Garnje, -u značajnoj meri je formirao savremene kriterijume „šika „ i glamura, i sva ta elegancija je nastala kao izraz ukusa žene koju su prijatelji zvali Euhenija Montiho i koja je tokm punih 17 godina bila carica svih Francuza.
I za vreme carice Žozefine i madam Pompidur Pariz je bio centar svestke mode
Pariz je i ranije uspevao da bude centar svetske mode-u vreme carice Žosefine i madam de Pompadur ili madam de Mentenon. Sredinom XIX veka blagodareći damskim žurnalima, telegrafu, svetskim izložbama, parabrodima i železničkim prugama, i do tada nezamislivoj brzini putovanja, rasprostranjenost informacija o sveukpnom kulturnom životu u svetu je mnogstruklo povećana. U Petersburgu i Njujorku pomodarke svetskog ranga su malte ne već sutradan saznavale o tome kako je na poslednjem balu bila obučena carica Evgenija, kako joj izgledla nova frizura, da li treba nositi kronmolin ili ga pak s prezrenjem odbaciti, do koje obima treba da izgleda širina suknje... A pošto je carica Jevgeija po prirodnoj konstitiuciji i onako bila mršava, ali vrlo umna žena, rukovodila se principom „stvori efekte od defekata „, namerno haljinama isticla svoj telesni izgled pa je čak oko sebe imala ceo ružičnjak dvorskih dama u istom stilu. Danas nam izgleda da su te devojke pripadale srednje popunjenim, ali u to vreme poznata slika Vinterhaltera bi verovatno izgledala kao parada skeleta.
Muškarci se nikad ni za što nisu pitali u carstvu lepote
Muškarce, kao i obično, niko nije nizašta pitao o idealu ženske lepote. Većina od njih još dugo vreme je nastavila kao i pre da punačke žene doživjava kao olicotvorenje ženske lepote, ali se niko od njih nije osmelo da to i javno kaže. Standarni seks kompromis mušakarca iz gornjih slojeva društva s karaja XIX i početka XX veka izgledao je ovako: u kući po modnom trendu oblikovana, skldno građena žena koja prealzi na mršavost, a u bordelu , čije posećivaje on krije kao zmija noge, čeka ga savim suprotan tip, debedljuška sa sa pozamašnim grudima, zanosna Zizi.
Kasnije, s pojavom kinomatografa, taj tehničko-umetnički pronalazak je naneo konačan udarac debeljuškastim ženama kao obrascima i idealmi žesnke lepote i uzvišenosti. Holivud je završio ispianmje mozgova mušakara i oni su se pomirili s tim da su mršavije žene poželjnie od debelih.
- Povezane teme
- Hronika kulturnih događaja
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















