Samit zemalja EU i Latinske Amerike: politički dijalog
U Čileu je završen samit šefova država i vlada zemalja Latinske Amerike i Karipskog basena, objedinjenih u udruženje CELAC i EU. Učesnici su razmatrali posledice globalne ekonomske krize i puteve njenog prevladavanja.
Delegati iz 27 zemalja EU i 33 države CELAC smislili su za svoj novi skup dobro razumljivu parolu: Objedinimo se u ime stabilnog razvoja, na blago društva i životne sredine.
U praksi bilo je reči o tome kako prevladati krizu u Evropi, između ostalog na račun privlačenja investicija iz Latinske Amerike u problematične ekonomije zemalja EU.
O tome je sa tribina na otvaranju samita govorio njegov domaćin, predsednik Čilea Sebastijan Pinjera.
Ovaj samit nije prosto koristan, on je neophodan. On protiče ne samo u odgovarajućem trenutku, već u trenutku koji diktira samo vreme. EU je došla na ovaj sastanak, preživljavajući dugotrajnu i bolnu krizu, ali mi ne smemo da zaboravimo da EU ostaje najsnažniji ekonomski blok u svetu.
Danas svi odlično shvataju da Latinska Amerika i Karibi odavno nisu oni koji su bili pre nekoliko decenija, kada su zemlje regiona, nekada kolonije, gledale na Evropu kao na uzor za podražavanje i čekale realnu pomoć svojih bivših metropola.
O ovome je govorio sa tribina foruma predsednik Evropske komisije Žoze Manual Barozu:
- Jačanje veza između najveće ekonomije sveta kao što je EU i nekih ekonomija Latinske Amerike, koje pokazuju nagli rast i snažno rasprostiranje, treba da zanima sve nas, posebno sada kada se zajedno trudimo da postignemo stabilan ekonomski rast, otvaranje radnih mesta, i garancije bezbednosti za naše građane.
Evropa ne može da nađe boljeg partnera od Latinske Amerike i Kariba, kako bi se surpotstavila svih izazovima savremenosti.
Glavni rezultat samita CELAC-EU može da se smatra to što su strane stupile prošlog vikenda u novu eru strateških odnosa, svesne da su vezane u ekonomskom planu, zato su raspoložene za svestrani razvoj saradnje. Prijavljeni cilj samita – doprinos kvalitetnim investicijama na blago građana i očuvanja životne sredine – odražen je u konačnoj deklaraciji koja je, bez obzira na neslaganja u prilazima kod niza učesnika sastanka, potvrdila zaključak o neophodnosti donošenja jasnih i transparentnih pravila koja bi dala pravne garancije za učesnike zajedničke ekonomske delatnosti.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















