A kralj je go
Ponekad se jednom rečenicom može okarakterisati politika cele države. Ali, da jedan pasus ogoli probleme dve zemlje istovremeno, to redko biva.
Ipak, u nastupu na crnogorskoj televiziji Piter Fejt, koji se proglasio za specijalnog izaslanika EU na Kosovu, izjavio je da očekuje da će sve zemlje regiona, uključujući i Crnu Goru, što pre priznati nezavisnost Kosova. „Mi se nadamo veoma brzo», dodao je, tek da pojača efekat. A dalje je usledilo pojašnjenje, dostojno belog kolonizatora u zaostaloj afričkoj zemlji sredinom 19. veka: crnogorsko priznanje nezavisnosti Kosova „neće izazvati krupne posledice, jer bi Srbija, u slučaju da Crna Gora prizna Kosovo, možda povukla svog ambasadora iz Podgorice”. „I to je sve –dodao je Fejt.
Naravno crnogorske vlasti odmah su izajvile da Podgorica nije izložena nikakvom pritisku, i da će stav o kosovskoj nezavisnosti „graditi na bazi sopstvenih državnih i nacionalnih interesa, uz uvažavanje svojih strateških evropskih i evroatlantskih integracija”. Ilustrativan demanti, — osećaj da Podgoricu pritiskaju postao je samo jači. I ako «strateške evroatlantske integracije» budu uslovljene priznanjem nezavisnosti Kosova, — moraće da se prizna. Doduše, ima tu i momenata koji koče proces. Jedan od njih je turistička sezona, u čijem jeku bi bilo u najmanju ruku neracionalno odreći se gostiju iz Srbije. Ima tu još i nekih lično-bezbednosnih motiva, — Crnogorci su lako zapaljivi narod, polovina njih smatraju sebe Srbima, i ovaj korak mogao bi izazvati njihovo izrazito nezadovoljstvo. Ako budu sledili istorijske tradicije, mogu i da pripucaju. Uostalom, to je problem crnogorskih vlasti, pa neka biraju.
Ali i Srbija ima o čemu da razmisli. U suštini Fejt je dao iscrpnu ocenu svim akcijama koje Srbija preduzima u pogledu zaštite svoje teritorijalne celovitosti. Učinio je to cinično i sa osećajem apsolutne nadmoći pobednika.
A ja sam se sa tim u vezi prisetila razgovora sa jednim politikologom, koji smo vodili nekako baš uoči proglašenja nezavisnosti Kosova. Na moju pretpostavku da Srbi neće sedeti srštenih ruku prateći kako im otimaju deo teritorije, dobila sam ubistveni u svojoj jednostavnosti odgovor, — «Pogledaj Irak. Da sa Kosova stižu u domovinu grobovi ubijenih američkih vojnika, možda bi i ovaj problem izazivao diskusiju u zapadnoj javnosti».
I eto sada, kada je Fejt okarakterisao srpsku politiku rečenicom, — «i to je sve», — shvatila sam da ima istine u teoriji mog sagovornika. Sve što se dešavalo u Srbiji od 17. februara na ovamo, na Zapadu je, — ne bez osnova, — protumačeno kao ispoljavanje slabosti. Umesto da se skoncentrišu u kritičnom za zemlju trenutku i izrade državnu politiku, usmerenu na zaštitu teritoijalne celovitosti, srpski političari su se upustili u diskusiju ko je tu patriota, ako izdajnik. Sada već tačno može da se kaže, — svi su isti, i objedinjuje ih viski stepen neodgovornosti.
- Izvor
- Glas Rusije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















